Ukrajina je zajedno sa Rusijom jedan od najvećih svjetskih izvoznika žitarica i već je glavni izvor pšenice za mnoge zemlje u razvoju.
Novi rat u Ukrajini bi razbio njen poljoprivredni sektor, sa udarnim talasima koji bi se širili širom svijeta, piše Intelinjuz.
Poljoprivredne reforme i razvoj biznisa jedna su od rijetkih svjetlih tačaka u ukrajinskoj privredi posljednjih godina, a izvoz žitarica je postao najveći izvor deviznih prihoda za budžet.
Zemlja je uživala u odličnim žetvama posljednjih godina i Ukrajina je postavila novi rekord žetve 2021. četvrtu godinu zaredom.
Ukrajina je prošle godine izvezla poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od 27,9 milijardi dolara, skoro četvrtinu više od prethodnog rekorda od 22,4 milijarde dolara koji je postavljen godinu dana ranije 2020, prema Institutu za agrarnu ekonomiju.
Istovremeno, 2021. godine, udio poljoprivrednih proizvoda kao procenat ukupnog ukrajinskog izvoza smanjen je sa 45% u 2020. na 41%, dijelom zahvaljujući rastućim cenama roba, posebno metala, dok je izvoz žitarica zadržao rekordnu stopu rasta.
Nakon što se Ukrajina okrenula od Rusije poslije aneksije Krima 2014. godine, trgovina sa Evropom je porasla. Ukrajina je već na četvrtom mjestu u isporuci poljoprivrednih proizvoda u EU i 14. po uvozu poljoprivrednih proizvoda iz zemalja EU.
Korist od prekida trgovinskih odnosa sa Rusijom bila je brza diverzifikacija ukrajinskog izvoza širom svijeta. Konkretno, razvila je nove trgovinske sporazume sa Sjevernom Afrikom i Bliskim istokom.
Među glavnim kupcima su Kina, EU i Liban, ali najveći potrošač pšenice iz Ukrajine je Egipat, koji je 2020. uvezao više od 3 miliona tona – oko 14% ukupne ponude.
Ali sam uspjeh Ukrajine u povećanju globalnog izvoza pšenice mogao bi da se pokaže kao velika glavobolja za ostatak svijeta ako aktuelne tenzije sa Rusijom eskaliraju.
Krv na crnoj zemlji
Ukrajina je bila poznata kao sovjetska žitnica. Njeni regioni su puni crnice, jednog od najplodnijih zemljišta na svijetu, ali većina ovih regiona leži na istoku zemlje – Harkov, Dnjepropetrovsk, Zaporožje, gdje bi mogli doći do sukoba sa Rusijom, Najizloženija je Hersonska oblast, koja se nalazi zapadno od Donjecka i Luganska, gdje već sedam godina bjesni neobjavljeni rat sa Rusijom.
Ruske trupe su gomilane u bazama blizu istočne granice Ukrajine, tako da su regioni za proizvodnju žita prvi do kojih će doći napadačka sila, navodi Intelinjuz. Iako neki tvrde da je invazija u punom obimu malo vjerovatna, manje vojne operacije i dalje su više nego moguće.
Donjeck
Jedan scenario koji bi uticao na poljoprivrednu proizvodnju, a koji je moguć, jeste da Kremlj preplavi Donbas sa više oružja i pojača sukob u tom regionu, što ne bi zahtevalo da ruski vojnici pređu granicu, ali bi dovelo do toga da se borbe šire izvan sadašnje linije kontakta i tako utiču na poljoprivredu u susjednim regionima.
Eskalacija bi mogla ozbiljno da poremeti ukrajinsku poljoprivrednu proizvodnju i to bi samo pogoršalo globalnu inflaciju cijena hrane, što je već velika ekonomska glavobolja za centralne banke svuda.
To bi izazvalo povećanje cijena hljeba i drugih osnovnih namirnica u brojnim zemljama poput Libije, Jemena i Libana koje su već u velikoj mjeri zavisne od uvoza pšenice iz Ukrajine, a nisu stabilne ekonomije.
Scenario iz noćne more je da bi ovo moglo da ponovo stvori uslove koji su izazvali Arapsko proljeće početkom prošle decenije, a koji su uzrokovani naglim skokom cena hrane. Trenutno je inflacija cijena hrane već na nivou onog iz doba Arapskog proljeća u Tunisu i Egiptu.
– Posljednji put kada je globalna inflacija cijena hrane bila tako vruća kao 2021. bila je 2011. godine, kada se postavljala scena za arapsko proljeće – tvitovao je Adam Tuz, akademik sa Univerziteta Kolumbija, prenosi Blic.