Prihodi od akciza na domaći duvan i prerađevine u prošloj godini manji su za 17,1 milion maraka u odnosu na 2016. godinu, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH, koji se nalaze u njihovom godišnjem izvještaju o radu.
Naime, sa 207,5 miliona KM, koliko je po ovoj osnovi uplaćeno 2016. godine, u prošloj godini je uplaćeno 190,3 miliona KM, ili procentualno gledano manje za 8,27 odsto.
Takođe, podaci o izdatim akciznim markicama za 2017. godinu pokazuju pad potrošnje domaćih cigareta, dok domaći duvan za pušenje pokazuje određeni trend rasta.
Za domaće cigarete prošle godine izdato je 54,3 miliona markica, što je za 12,2 miliona manje nego 2016. godine, dok je kod domaćeg duvana za pušenje izdato 802.500 markica, a što je, prema podacima UIO BiH, više za 42 odsto u odnosu na godinu ranije.
Pad u izdatim markicama se bilježi i kod uvezenih cigareta, i to za gotovo devet miliona komada, što pokazuje da je, bez obzira na porijeklo, došlo do pada potrošnje cigareta.
Ipak, i pored pada, UIO je na osnovu duvana i duvanskih prerađevina iz uvoza “ubrala” 30 miliona KM prihoda više nego 2016. godine.
Tako je, zbirno gledano, iznos prikupljenog novca po osnovu akciza na duvan ipak rastao.
“U periodu od 2006. do 2017. godine prihod od akcize na duvan i duvanske prerađevine se prosječno godišnje povećavao za 8,84 odsto”, stoji u izvještaju UIO BiH.
Svetozar Mihajlović, savjetnik u preduzeću “Duvan” iz Bijeljine, koje se bavi proizvodnjom, otkupom i preradom duvana, kaže kako su progresivne stope akciza na domaći duvan i prerađevine izazvale kontraefekat.
Podsjeća da je povećanje akciza obaveza koju je BiH ranije preuzela od Evropske komisije, gdje se cijene cigareta i akciza usklađuju s EU, a gdje se ne prate drugi standardi. Sve je, kaže on, rezultiralo ekspanzijom crnog tržišta.
“Akcize se povećavaju, a posljedice se ne sagledavaju. Dolazi do manjih prihoda u budžet, gdje gubi država, a ljudi puše nekvalitetan duvan, koji je ionako štetan za zdravlje”, kazao je Mihajlović.
Smatra kako domaća proizvodnja uopšte nije zaštićena.
“Multinacionalne kompanije su preuzele sve domaće fabrike cigareta i domaće brendove uglavnom ukidaju jer za njihove postoji već razvijena maloprodaja, tako da su preuzeli tržište”, zaključio je on.
Nepredvidivo tržište dovelo je do toga da se uzgoj duvana gasi tamo gdje je tradicija stara vijekovima.
Primjer je Ljubinje, gdje se sa oko 160 hektara, na koliko su se prostirali zasadi prije nekoliko decenija, duvan sadi na tek četvrtinu tih površina.
“Već nekoliko godina nema otkupa, nema ugovora, nema regulisane otkupne cijene”, kazao je za RTRS Dragoljub Sorajić, referent za poljoprivredu opštine Ljubinje.
Zdravko Klimenta, uzgajivač iz ove lokalne zajednice, kaže kako proizvođači godinama skladište duvan, bez izgleda da će imati siguran otkup.
Podaci o izdatim markicama za domaće proizvode (kom.)
Podaci o izdatim markicama za uvozne proizvode (kom.)
Izvor: Nezavisne novine/ Dejan Tovilović