Srbi u Hrvatskoj i dalje trpe diskriminaciju pri zapošljavanju u javnom sektoru i imaju problema sa vraćanjem svojih stanarskih prava, koja su izgubili u proteklom ratu.
U izvještaju se pominje i prošlogodišnja odluka Ustavnog suda kojom je proglašeno neustavnim referendumsko pitanje tzv. Štaba za odbranu Vukovara o ćirilici, kojim se tražilo ograničenje korištenja jezika manjine u samoupravi gdje najmanje polovina građana pripada etničkoj manjini i to s naglaskom na srpski jezik u Vukovaru.
Romi, kako se navodi, i dalje većinom žive odvojeno i sa ograničenim pristupom vodi, struji i bolničkim ustanovama, diskriminisani su pri zapošljavanju, mnogi su nezaposleni, a veliki broj romske djece i dalje ide u odvojene razrede u školama.
Iz Amnesti internešnela ističu da su pozitivni koraci učinjeni u pravima LGTB populacije, donošenjem zakona kojim se istopolnim zajednicama omogućava ravnopravnost.
U izvještaju piše da Hrvatska i dalje odugovlači sa donošenjem zakona koji će regulisati status i odštetu za sve civilne žrtve rata, te da država još mora ratifikovati internacionalnu Konvenciju o zaštiti svih ljudi od prisilnog nestanka jer zbog nedostatka zakonske regulative još nisu jasna prava rodbine nestalih.