Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK) zatražila je od svih tijela za borbu protiv korupcije u Bosni i Hercegovini da, u saradnji s nadležnim institucijama na svim nivoima vlasti, započnu proces revizije diploma zaposlenih.
Mediji u Njemačkoj i dalje pišu o biznisu sa lažnim diplomama koji cvjeta u BiH, afere se i dalje nižu, stručnjaci i pojedini političari upozoravaju, ali institucije mahom ćute.
Da BiH ne bi bila posve etiketirana kao korumpirana zemlja u kojoj svako može da kupi diplomu, iz APIK-a su zatražili da se diplome provjere u svim tijelima uprave, institucijama, zavodima, agencijama, direkcijama, javnim poduzećima i drugim tijelima čiji je osnivač entitet, distrikt, kanton, grad i opšina.
Navedena revizija obuhvatila bi imenovane funkcionere, državne službenike i namještenike u ovim institucijama.
Direktor APIK, Hasim Šabotić, izjavio je Feni da je ovu inicijativu Agencija pokrenula zbog kontinuiranog medijskog pisanja o falsifikovaniom i lažiranim diplomama u BiH, generalno lošeg stanja u kojem se zemlja nalazi kada je riječ o oblasti korupcije, te činjenice da je postupak revizije diploma uposlenih već započet na određenim nivoima vlasti u BiH.
– Na ovaj način pokazaćemo opredijeljenost za djelotvorniju i angažovaniju borbu protiv korupcije, posebno u javnom sektoru, ali ćemo uticati i na jačanje povjerenja građana u javne institucije u BiH, kojima ćemo na određeni način “vratiti vjeru” da će institucije preduzeti konkretne aktivnosti u borbi protiv korupcije – ocijenio je Šabotić.
FBiH reagovala nakon skandala
Dok je Federacija BiH odmah nakon skandala s novinarkom „Žurnala“ i akcijom Sipe institucionalno krenula u reviziju diploma, u Srpskoj se ova tema zaobilazi u širokom luku, a nadležni se pozivaju na zakone koji štite lične podatke zaposlenih.Čak ni nekoliko skandala, pa ni upitna ministarska diploma nije bila dovoljna da se pokrene revizija, zbog čega su mnogi skeptični i kada je upitanju zahtjev APIK-a.
Komunikolog i viši asistent na banjalučkom Fakultetu političkih nauka, Borislav Vukojević smatra da pritisak javnosti može pomoći u određenoj mjeri, ali nije presudan, te da je slučaj Tegeltija pokazao kako su organi vlasti zaštićeni u više instanci, tako da je javnost tu bespomoćna.
– Nažalost, jako sam skeptičan po pitanju revizije diploma. Bili smo svjedoci šta se desilo u slučaju “Petar Đokić”: jedan medij je uspješno dokazao neregularnosti, a Đokić je i dalje ministar. Prema mom mišljenju, revizija diploma mora biti dugoročni projekat koji će stvoriti mehanizam koji se ne može izigrati: važno je ko vrši reviziju, pod kojim nadležnostima, koje su sankcije i slično – smatra Vukojević.
Nepoželjna ishitrenost
Vukojević smatra da u (ne)pravnoj državi, kakva je naša, ishitrena revizija može donijeti još gore posljedice.
– Može se desiti da oni najgori slučajevi, kojih sigurno ima, prođu bez kazne i sankcije i da se onda takva praksa nastavlja u nedogled. Dakle, svako demokratsko orjenitisan treba podržavati revizije diploma, ali sa tačno utvrđenim parametrima i da jednaka pravila važe za sve – zaključuje Vukojević.
, Srpskainfo -Foto Dejan Božić/RAS Srbija)