Četiri godine nakon velike migrantske krize tokom koje se na evropske obale iskrcalo više od milion ljudi, migranti se kreću novom balkanskom rutom – preko Bosne i Hercegovine.
Bježeći pred ratovima i siromaštvom na Bliskom istoku, u Aziji i Africi, stotine hiljada ljudi krenulo je 2015. i 2016. u Evropu tzv. balkanskom rutom sjeverozapadno od Grčke.
Ruta je zatvorena u martu 2016. godine, a sve donedavno rijetki migranti izbjegavali su putovanje preko planina Bosne i Hercegovine. Radije su birali rutu preko Srbije na kojoj su morali da izbjegnu hrvatske i mađarske vlasti kako bi stigli do željenih destinacija u EU.
Sada se otvorila alternativna ruta iz Grčke preko Albanije, Crne Gore i BiH.
Ruta, po zapadnim diplomatskim izvorima, odgovara onoj koju koriste krijumčari oružja i droge, ukazujući na postojanje mreže krijumčarenja ljudi.
Migrant Ahmed Vesam, koji je razgovarao s “France Pressom” u Sarajevu, krenuo je iz sjeveroistočnog sirijskog grada Hasake prije mjesec dana nakon što je platio krijumčarima da ga prebace u Evropu.
“Hiljadu dolara (800 eura) za put iz Turske do Grčke, hiljadu evra od Grčke do Albanije i tako dalje”, rekao je.
Po bosanskohercegovačkim vlastima, od početka godine u zemlju je ilegalno ušlo 700 migranata, a gotovo 800 ih je zaustavljeno na granici. Većinom se radi o Sirijcima, Pakistancima, Libijcima ili Avganistancima.
Vlasti strahuju da bi se s dolaskom proljeća njihov broj mogao povećati.
“Nemamo kapacitete za prihvat tisuća izbjeglica iako oni ne žele ostati u Bosni”, rekao je nedavno predsjedavajući Savjeta ministara BiH Denis Zvizdić.
Direktor Ljekara bez granica na Balkanu Stefani Moisain odbacuje bojazni da bi se mogla ponoviti migrantska kriza iz 2015. godine.
“Ali vlasti u BiH trebale bi situaciji da pristupe na humani način, kako se ne bi pretvorila u pravu humanitarnu krizu”, rekao je.
BiH ima centar za tražioce azila kod Sarajeva u kojem ima mjesta za samo 154 ljudi.
“Situacija se komplikuje”, rekao je nedavno ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić, ističući da se između Grčke i Bosne trenutno nalazi 45.000 do 50.000 migranata, a mnogi od njih mogli bi da okušaju sreću preko BiH.
Granica s Hrvatskom, članicom EU, duga je 1.000 kilometara, a Sarajevo ima samo 2.000 graničnih policajaca.
Po Nidžari Ahmetašević, volonterki koja radi s migrantima u Sarajevu, broj migranta u zemlji najmanje je dvostruko veći od zvaničnih podataka.
“U kontaktu smo s više od 300 ljudi. Pronašli smo rješenje (kada je riječ o smještaju) za njih oko 50, ali mogli bismo napuniti još dvije takve kuće”, rekla je Ahmetaševićeva.
U početku zamišljen kao hostel u predgrađu Sarajeva, velika zgrada gdje su smješteni Vesam i njegova rodbina ima odvojene sobe s toaletima. Kuću je osigurao državljanin BiH koji živi u inostranstvu.
Samira Samadi (35), još jedan od migranata koja ondje boravi, napustila je iranski grad Isfahan početkom 2017. godine zajedno sa suprugom. Doktor Ljekara bez granica prati njenu trudnoću.
“Želim da odem u Njemačku… ali zbog ženine trudnoće ne možemo da nastavimo”, rekao je njen suprug Anuš Orak.
“Vjerovatno ćemo pričekati ovdje da se dijete rodi”, dodao je on. Par je već pokušao ilegalno ući u Hrvatsku, ali su ih spriječili snijeg i šume.
Vesam će, kaže, krenuti za “sedmicu, možda 10 dana”.
“Ne znam kako ćemo da pređemo granicu, ali pokušaćemo i nastaviti pokušavati. Prevelik je već put iza nas”, rekao je.