Sanin Musa (53), teolog, pisac i politički aktivist, danas je priveden nakon najave masovnog vjerskog skupa i klanjanja u Širokom Brijegu, gradu s pretežno hrvatskom i katoličkom populacijom.
Njegov poziv, kojim je planirao okupiti oko hiljadu muslimana iz cijele BiH, izazvao je burne reakcije, zabranu policije i raspravu o granicama vjerskih sloboda i političkog aktivizma.
Obrazovanje
Musa je rođen i odrastao u Sarajevu, gdje je 1992. godine. Iz rata u BiH izašao je kao demobilisani borac, nosilac statusa ratnog vojnog invalida, i član porodice šehida i civilnih žrtava rata – roditelje je izgubio u granatiranju Sarajeva 1993. godine. Nakon rata završava studij orijentalistike na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, potom i Fakultet za islamske studije u Novom Pazaru, te postdiplomski studij islamistike na Internacionalnom univerzitetu u istom gradu.
Duhovni rad i javni angažman
Autor je više od 20 knjiga o islamskoj tematici, od kojih je 13 objavljeno i prevedeno na pet jezika. Održao je na stotine hutbi, predavanja i tribina, te vodio serijal od 29 epizoda “Ko smo mi Bošnjaci”. Godine 2013. osnovao je džemat “Ebu Bekr es-Siddik” u Beču, gdje je bio prvi imam. Njegov rad obilježava snažno isticanje bošnjačkog identiteta i islamskih principa u javnom prostoru.
Od udruženja do politike
Musa je osnivač udruženja “Inicijativa Iskorak”, a 2020. godine pokreće politički pokret “Vjera. Narod. Država.” (VND), koji okuplja pristalice islamskog i nacionalnog jedinstva. Pokret se predstavlja kao platforma “vjernika, patriota i boraca za pravednu državu”, a u javnim istupima Musa često naglašava potrebu da muslimani “preuzmu kontrolu” i nameću pravila kojima je Allah zadovoljan”. On je i predsjednik Bosanske narodne stranke, političkog subjekta povezanog s pokretom VND.
Kontroverze i zabrane
Najnoviji prijepor izbio je nakon njegove najave da će organizirati javno klanjanje u Širokom Brijegu, kao odgovor na navodni incident u kojem je muslimanki bilo zabranjeno moliti na javnom mjestu. Policija je skup zabranila zbog neispunjavanja zakonskih procedura i procjene da bi mogao ugroziti bezbjednost. Musa je, međutim, poručio da “neće odustati” te da se radi o “pitanju časti” i “bosanskom inatu”. Njegov poziv, koji su neki mediji opisali kao provokaciju, a drugi kao borbu za vjerska prava, podijelio je javnost i izazvao reakcije bezbjednosnih agencija.
Protivnik Parade ponosa
Sanin Musa, posljednjih godina ostaje jedna od najaktivnijih figura u organiziranju kontraskupova protiv održavanja BH Povorke ponosa u Sarajevu. Njegovi potezi su izazvali brojne reakcije u javnosti i medijima.
“Ukoliko LGBT osobe imaju pravo na Povorku ponosa, onda i mi imamo demokratsko pravo izraziti nezadovoljstvo takvim skupom”, govorio je Musa
Antiskupovi su postali redovni pred povorke u Sarajevu. U avgustu 2021., Mosin skup ispred Vječne vatre nazivao se “Ne dajte im svoju djecu!” – poruke su popraćene tepkirima i apelom na povratak vjeri, uz naglasak na nenasilan karakter okupljanja.
Godinu dana kasnije, 25. juna 2022., pod nazivom “Vratite nam dugu” i sloganom “Dan tradicionalne/normalne porodice”, Sanin Musa je ponovo organizirao kontra-skup, poručujući da su LGBT vrijednosti agresivno nametane porodicama.
U junu 2023. godine, organizovana je nova kontraseta pred četvrtu BH Povorku ponosa. Pod sloganom “Podrška normalnim vrijednostima”, skup se održao mirno i kratak je bio mimohod do Vječne vatre. Sanin Musa tada je izjavio:
“Današnji skup je skup kontra nekih kvazi‑vrijednosti koje nam se nastoje nametnuti… i koje sve radikalnije nameću svoju agendu”.
Takođe je upozorio na mogući društveni utjecaj:
“Oni dolaze po našu djecu… rodite im ‘roditelj 1 i roditelj 2’ umjesto majke i oca.”
Između vjere i politike
Za pristalice, Musa je glas borbe za dostojanstvo i prava muslimana u BiH; za kritičare, on je figura koja svojim porukama i postupcima produbljuje podjele. Njegov rad, kombinacija vjerskog i političkog djelovanja, nastavlja izazivati reakcije – od podrške i divljenja do oštrih osuda, piše Avaz.
(Nezavisne – Foto: Arhiva)