U suštini, sudija Knežević napravio je paralelu s odlučivanjem o zahtjevu kada je u pitanju 9. januar, Dan Republike Srpske, koji je Ustavni sud Srpske, za razliku od 1. marta kao Dana nezavisnosti BiH, osporio.
“Nepravično postupanje u istovjetnim zahtjevima nije pitanje promijenjene prakse, već direktnog urušavanja autoriteta Ustavnog suda. Mi, nažalost, klizimo ka društvenom odbijanju da se provedu naše odluke”, napisao je sudija Knežević, a što je objavljeno u posljednjem “Službenom glasniku BiH”.
Sa njegovim mišljenjem složio se i sudija Miodrag Simović. U izdvojenom mišljenju dvojice srpskih sudija u Ustavnom sudu BiH pišu da su prilikom odlučivanja o 9. januaru kao Danu Republike Srpske upozoravali da Ustavni sud BiH ulazi u ocjenjivanje istorijskih činjenica, kao i na opasnost od urušavanja autoriteta Ustavnog suda BiH.
“Nisam nimalo sretan što se moja strahovanja ostvaruju, niti što to vidim, i zbog mirne savjesti govorim da se autoritet Ustavnog suda i dalje, nažalost, urušava”, navodi se u izdvojenom mišljenju.
U obrazloženju svoje odluke, kojom je kao neosnovan odbijen zahtjev 30 poslanika Narodne skupštine Republike Srpske koji su tražili ocjenu ustavnosti Zakona o proglašenju 1. marta kao Dana nezavisnosti BiH, Ustavni sud BiH, kako kaže Knežević, obrazloženje odluke je napisao vjerovatno za neki drugi zahtjev jer se sve svelo na raspravu o nezavisnosti BiH, što niko nije ni problematizovao.
“Zamjena teza u obrazloženju odluke jeste ili profesionalni promašaj ili pokušaj da se zamagli različito odlučivanje u sličnim ili istovjetnim zahtjevima”, piše u izdvojenom mišljenju.
Inače, Ustavni sud BiH u obrazloženju odluke o 9. januaru kao Danu Republike Srpske, kojeg je proglasio neustavnim, napisao je da izbor tog datuma za praznik “nema simboliku kolektivnog zajedničkog sjećanja koje može doprinijeti jačanju kolektivnog identiteta”, te da nije u skladu s ustavnom obavezom o nediskriminaciji u smislu prava grupa jer uspostavlja povlašteni položaj samo jednog, srpskog naroda.
“Da li 1. mart ima simboliku kolektivnog zajedničkog sjećanja koje može doprinijeti jačanju kolektivnog identiteta? Da li je zakonska odredba o izboru 1. marta kao praznika u skladu s obavezama o nediskriminaciji u smislu prava grupa i da li uspostavlja povlašten položaj samo jednog ili dva konstitutivna naroda jer je nesporno da su tog dana pripadnici dvaju naroda, bez učešća srpskog naroda, donijeli odluku o nezavisnosti koja u odnosu na pripadnike srpskog naroda predstavlja jednostran akt?”, pita se u izdvojenom mišljenju sudija Knežević.
RTRS