Dok raste broj žrtava u katastrofalnim poplavama u Njemačkoj i Belgiji, nameće se jedno vrlo važno pitanje – kako se mogla dogoditi takva katastrofa?
Profesorka Hana Klok, hidrološkinja koja je uspostavila i sada savjetuje Evropski sistem za zaštitu od poplave (evropski program osmišljen da pruži rano upozoravanje na opasne poplave), rekla je da su vlasti u Evropi upozorene na moguću opasnost već prošlog vikenda.
“Upozorenja su poslata. Rekli su da dolaze vrlo ozbiljne kiše i poplave. Nakon toga, na nacionalnim vlastima je da nešto učine”, rekla je ona za BBC.
Klok kaže da postoje mjesta na kojima je sistem ranog upozoravanja uradio ono za šta je i zamišljen. Ali, dodaje, bilo je i onih mjesta gdje “upozorenja nisu dopirala do ljudi i nisu znali šta će se dogoditi”.
Sistem ranog upozoravanja uspostavljen je nakon katastrofalnih poplava u Evropi 2002. godine, s ciljem sprečavanja da se takva katastrofa ponovi.
“Ovaj broj poginulih je jednostavno neprihvatljiv”
Ali, Klok kaže, ova najnovija poplava otkrila je “prekid lanca”.
“Ne bismo trebali imati ovoliko smrtnih slučajeva od poplava 2021. To je jednostavno neprihvatljivo. Nešto loše se dogodilo sa sistemom,” kaže ona, prenio je Index.hr.
Postojeći sistemi predviđanja i upozoravanja na poplave razlikuju se među evropskim zemljama. Klok kaže da Njemačka ima usitnjeni sistem koji uključuje mnoge različite nivoe vlasti u različitim državama, što je rezultiralo neujednačenim odgovorima na krizu.
Andreas Fridrih, portparol njemačke meteorološke službe, kaže da su izdali niz upozorenja na ekstremne kiše. Rekao je da nije na njima da utvrde rizik od poplave, pozovu ljude da se evakuišu ili preduzmu bilo kakve druge mjere.
“Ljudi nisu znali kako da se ponašaju, hodali su kroz vodu”
U gradu Hagenu, Armin Lašet, vodeći kandidat za nasljednika kancelarke Angele Merkel, rekao je novinarima da su vlasti upozorene i postavljale prepreke dok je “sunce još uvijek sijalo i niko nije očekivao takvu poplavu”.
Ministarstvo zaštite životne sredine u pokrajini Rajna-Palatinat kaže da se upozorenja na poplave izdaju za velike reke, ali da podaci za pritoke i manje rijeke nisu toliko detaljni, pa poplave ne mogu uvijek biti spriječene.
Klok kaže da postoje mjesta na kojima ljudi nisu znali da poplave dolaze ili nisu znali kako da se ponašaju kako bi zaštitili sebe i svoje domove.
“Rizikovali su, prošli kroz poplavnu vodu”, objasnila je.
“Postoji hitna potreba za edukacijom ljudi o rizicima od poplava”
Frederika Oto, pomoćnica direktora Instituta za zaštitu životne sredine Univerziteta Okford, kaže da postoji hitna potreba za edukacijom ljudi o rizicima od poplava.
“Ne mislim da su ljudi zaista svjesni da loše vrijeme zapravo može biti smrtonosno”, rekla je.
“Činjenica da je toliko zemlje zalijepljeno betonom i asfaltom takođe dramatično utiče na to gdje voda može da ide”, dodala je ona.
Penzionerka Annemarie Mueller (65) rekla je za AFP da je grad Maien bio potpuno nespreman za poplavu.
“Otkud sva ova kiša? Ovo je ludo. Voda je proizvela tako glasan zvuk, a s obzirom na to kako se brzo spustila, mislili smo da će slomiti vrata”, setila se.
Klok kaže da su meteorolozi i vlasti trebali bolje da prenose rizike od predstojećih poplava.
“Klima se mijenja, ovakve oluje će biti češće”
Ministar unutrašnjih poslova Horst Sehofer rekao je da se Njemačka mora mnogo bolje pripremiti u budućnosti, dodajući da su ove poplave rezultat klimatskih promjena.
Mnogi faktori doprinose poplavama, ali globalno zagrijvanje izazvano klimatskim promjenama povećava vjerovatnoću ekstremnih kiša. Svijet se već zagrijao za oko 1,2 stepena Celzijusa od početka industrijalizacije, a temperature će i dalje rasti ukoliko vlade širom svijeta ne naprave snažne korake ka smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte.
Priroda ove oluje, činjenica da je bila ekstremna, da je imala puno vlage, bilo je puno kiše, kretala se polako – imamo dokaze da će ove vrste oluja biti češće”, rekla je Klok.
“Ovo je jedna od stvari koju očekujete da vidite u klimi koja se mijenja”, dodaje .
(N.N – Foto: Tanjug/AP)