Prihodi medijskih kuća opali su u posljednja dva mjeseca za najmanje 70 odsto, na desetine novinara već je ostalo bez posla i još mnogima prijete otkazi, dok je istovremeno zbog vanrednog stanja protok informacija otežan, a pritisak na medije pojačan.
U ovakvoj atmosferi sedma sila u BiH je dočekala 3. maj, Svjetski dan slobode medija.
Većina medija je na ivici opstanka, a od novinara, koji su i prije krize bili jedna od najslabije plaćenih profesija, očekuje se da, ne pitajući za platu, budu danonoćno u službi javnog interesa, u borbi protiv epidemije.
Asocijacija elektronskih medija u BiH nedavno je upozorila da je medijska industrija pred izdisajem,
– Očekivani prohodi smanjeni su, primarno zbog otkazivanja reklamnih usluga, za više od 70 posto. Evidentno je da ni jedan komercijalni medij neće uspjeti da preživi novonastalu situaciju – upozorili su iz ove asocijacije i zatražili hitnu finansijsku podršku iz budžeta.
O tome kako se isčupati iz finasijskog ćorsokaka raspravljali su i učesnici onaljn konferencije “Novinari i mediji u doba korone”, koju su nedavno organizovali Banjalučki centar za ljudska prava i Fondacija Fridrih Ebert u BiH.
Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka i glavni urednik portala “Kapital”, upozorio je da se novac iz budžeta, ukoliko ga bude, medijima treba dodjeljivati transparentno i po unaprijed poznatim i jasnim kriterijumima. Predložio je interesantan model za to.
– Oglasni prostor u medijima trebalo bi ustupiti, besplatno, domaćim preduzećima, koja nemaju novaca za ovakvu promociju svojih proizvoda i usluga. Medijima bi to bilo plaćeno iz budžeta i na taj način bi se, istovremeno, podržala i domaća privreda i medijske kuće – rekao je Vukelić.
Borka Rudić, generalna sekretarka Uduženja BH novinari, smatra da treba posegnuti za fondovima koji već postoje.
– Regulatorna agencija za komunikacije BiH svake godine ima višak prihoda, a ta cifra doseže i do 16 miliona maraka godišnje, i RAK taj novac vraća u budžet BiH. Trenutno je, prema inforamacijama kojima raspolažemo, iz ovog izvora na raspolaganju šest miliona KM. Taj novac treba usmjeriti u fond za hitnu podšku medijima – rekla je Rudićeva.
Borba za opstanak na tržištu nije jedini problem sa kojim se mediji i novinari suočavaju u doba korone.
Jedan od problema je, kako ocjenjuju medijski analitičari, i to što je pažnja javnosti fokusrana gotovo isključivo na borbu protiv korona virusa, što vješto koriste vlasti i drugi moćnici.
Tako pažnji javnosti izmiču javne nabavke, način na koji se troši javni novac i zadužuju budžeti, ali i neke kontroverzne odluke vlasti.
Politička analitičarka mr Tanja Topić podsjeća da je ispod radara prošla i, kasnije ukinuta, uredba sa zakonskom snagom o zabrani širenja panike u Republici Srpskoj.
Ovaj primjer je, ocjenjuje Topićeva, pokazao, da bez obzira na sveprisutni strah od korone, javnost ipak nije „uspavana“.
– Pod pritiskom javnosti, pod uticajem dijela medija, te novinara i slobodoumnih građana, uslijedio je i pritisak međunarodne zajednice, pa je ta uredba povučna. Dobro je što je tako, jer je postojala opasnost da se, zabranom širenja panike, ustvari uvede cenzura, pa i autocenzura, jer bi zbog straha od novčane kazne, u situaciji kad su im ionako posao i plate u pitanju, mnogi novinari dobro pripazili šta pišu – upozorava Topićeva.
Dodaje da je posebno pitanje ko bi i „kakvim metrom“ mjerio šta jeste, a šta nije je izazivanje panike.
– Ako ćemo pošteno, dešavalo se da su i nosioci vlasti nekim svojim izjavama ili postupacima širili paniku, ali to niko nije tako okarakterisao – zaključuje Topićeva.
Ipak korona kriza je, ocenjuju novinari i analitičari, donijela i neke benefite.
U medije su se vratili, pomalo već zaboravljeni, servisni i edukativni sadržaji, kao i relevantni, stručni sagovornici, što je doprinijelo kvalitetu medijskih sadržaja.
Još samo da neko taj kvalitet pošteno plati i svi su na dobitku.
(Milkica Milojević, Srpskainfo – Foto:Siniša Pašalić/RAS Srbija)