Privrednici iz cijelog svijeta prate gdje ide njihov kapital, prate šta se dešava sa privredom i ekonomijom i u Bosni i Hercegovini, zbog čega je jako važno da Savjet ministara funkcioniše, da ministri grade dobre odnose sa stranim investitorima i rade na stvaranju boljeg privrednog ambijenta, tvrde stručnjaci.
Nakon više od godinu dana konačno je imenovan predsjedavajući Savjeta ministara BiH, te je tehničkom mandatu došao kraj. Iako je, kako objašnjavaju ekonomisti, Savjet ministara mogao da funkcioniše i u tehničkom mandatu, nadaju se da će konačno postignut dogovor dovesti i do deblokade Parlamenta BiH, u kome je mnogo toga na čekanju.
Biviši ministar finansija u Vladi Republike Srpske, Zoran Tegeltija, kao novi predsjedavajući, već u svom prvom obraćanju rekao je da će u fokus staviti iskuljučivo ekonomiju.
– U fokus mog interesovanja biće ekonomija, ekonomija i samo ekonomija. Ubrzan i održiv privredni razvoj može da riješi veliki broj problema u BiH. Što se tiče saradnje Savjeta ministara i vlada entiteta, bio sam učesnik u prethodnom periodu. Savjet ministara i Vlada RS prolazili su kroz različlite faze saradnje, ali mi se čini da je saradnja s vremenom bila nešto bolja. Učiniću sve da s premijerima Viškovićem i Novalićem uspostavim sistem koordinacije i saradnje – rekao je Tegeltija u svom prvom obraćanju javnosti nakon imenovanja.
Tim povodom, pitali smo ekonomiste i privrednike šta očekuju od novog Savjeta ministra u čijem će fokusu, bar kako je najavljeno, biti ekonomija.
Direktor fabrike „Sanino“ Derventa, Radovan Pazurević, smatra da je jako bitno da Savjet ministara BiH dobro funkcioniše zbog stvaranja dobrog poslovnog ambijenta.
– Očekujemo se radi na Zakonu o carinskoj politici. Pogotovo zbog toga što imamo problem kada je u pitanju oporezivanje roba koje dolaze iz zemalja koje nisu članice EU. Primjera radi, kada đon iz Kine, ide u Njemačku, moj poslovni partner na njega plaća carinu 3 odsto. Kada isti taj đon dolazi u BiH, mi plaćamo 15 odsto carinu. Moramo se svake godine grčevito boriti da Savet ministara suspenduje tu odluku kojom je regulisano to pitanje – objasnio je Pazurević.
Naglašava da od novog Savjeta ministara očekuje da se to pitanje riješi zakonom, a ne odlukama.
– Unazad 15 godina imamo situaciju da se na kraju godine napravi neka telefonska sjednica, a mi do tada čekamo i ne možemo da planiramo iduću godinu – zaključio je on.
Da je carinska politika jedna od glavnih tema, saglasan je i Saša Trivić, vlasnik pekare „Manja“ i član Unije poslodavaca Republike Srpske.
– Carinska politika BiH mora da se usmjeri prema proizvođačima, a ne trgovcima, s obzirom da trenutna carinska politika više odgovara uvozničkim lobijima, nego proizvođačima. Klasičan primjer je da na uvezenu cipelu ne plaćamo carinu, a na pertlu od koje se pravi cipela plaćamo – rekao je on.
Trivić objašnava da je druga stvar na kojoj treba raditi privreda.
– BiH ima potpisane ugovore sa Evropskom komisijom i ima mogućnost da u kritičkim situacijama zaštiti svoje tržište. Međutim, očito da nikada od njihovog potpisivanja do danas nismo takvu odluku primjenili – rekao je Trivić.
Dodaje da se može poboljšati i Zakon o PDV, jer on na neki načn utiče na poslovanje privrednika, kao i sve one parafiskalne i druge procedure koje se sprovode na nivou BiH, a tiču se privrede.
Pokušali smo čuti stav i od privrednika iz Federacija BiH, ali iz Unije poslodavaca FBiH nisu odgovorili na naša pitanja.
Da su jedno očekivanja, a drugo mogućnosti objasnio je ekonomista Marko Đogo, koji je istakao da su ambicije i te kako velike.
– Savjet ministara sigurno nema ovlaštenja kao entitetske i kantonalne vlade, ali utiče na to kako se BiH predstavlja u inostranstvu. Ne mogu aktivnim mjerema doprinijeti razvoju privrede, ali mogu koordinisati napore entitetskih i kantonalnih vlada da im obezbijede sredstva za infrastrukturne projekte. To je u suštini mnogo više vezano za državni nego entitetski nivo, budući da međunarodne institucije koje to finansiraju, pa i komercijalne banke, misle da je državni nivo taj koji o tim stvarima odlučuje. Kod nas državni nivo o tome ne odlučuje, ali je istaknut ka inostranstvu kao kanal kroz koji to mora da prođe – objašnjava Đogo.
Dodaje da državni nivo više može da ne smeta, nego što aktivno može da doprinese.
– Savjet ministara je u tehničkom mandatu koliko-toliko funkcionisao, tako da je ovdje više pitanje Parlamenta BiH. Govori se o nekom silnom novcu koji samo čeka da dođe kod nas i ugovorima koji su pripremljeni, tako dok je blokada u parlamentu i ne možemo očekivati neku revoluciju od Savjeta ministara – objasnio je on.
Poklapanje interesa
Đogo je podsjetio da je Tegeltija ranije govorio da je Republika Srpska spremna da sa FBiH govori o aktivnijim mjerama za podsticaje razvoja domaće privrede, nekih trgovinskih ograničenja, pa sve do zajedničkih fondova.
– Znam da je tada govorio da u FBiH nije naišao na razumijevanje. Da li je moguće da sa ove pozicije napravi neku ekonomsku politiku BiH, ako to nije bilo moguće ranije kada je bio ministar finansije Republike Srpske, ja to zaista ne znam. Ambicije su velike, a da li će biti razumijevanja i poklapanja interesa, ne znam. Ako ne bude te vrste interesa sa svih strana, mislim da njegovo imenovanje neće puno značiti u smislu da će mu ruke biti vezane – zaključio je on.
(Tanja Vukomanović, Srpskainfo – Foto: Goran Šurlan/RAS Srbija)