Šta rade parlamentarci BiH kada je blokiran rad institucije

Profesionalni poslanici Predstavničkog doma BiH do sada su primili najmanje po 40.000 KM samo po osnovu „gole“ plate za 10 mjeseci, iako se parlament nalazi u blokadi i nije usvojio nijedan zakon.

Njihove kolege delegati u Domu naroda BiH rade nešto kraće, pa im je na račune leglo po 28.000 maraka. Osnovna plata parlamentarca, u zavisnosti od godina staža i funkcije, iznosi od oko 4.000 KM pa sve do nepunih 5.000 KM. Naravno, ukupna primanja, kada se uračunaju ostala prava, mjesečno dođu i do 6.500 KM.

Možda ove cifre ne bi bile toliko vidljive da poslanici i delegati redovno zasijedaju, donose zakone, mijenjaju sistem na bolje. Međutim, parlament ne radi, komisije nisu izabrane i to sve zbog toga što nema dogovora o novom Savjetu ministara BiH. Konstitutivna sjednica Predstavničkog doma BiH održana je 6. decembra 2018, kada je izabran kolegijum i poslanici dali svečane izjave, što znači da su dobili već 10 plata. Dom naroda je konstituisan nešto kasnije, 28. februara 2019, pa oni iza sebe imaju punih 7 mjeseci „rada“.

Šta rade parlamentarci kada im je institucija u blokadi? Ili, kako se u žargonu može čuti, šta rade poslanici kada ništa ne rade? Sudeći po informacijama koje se pojave u javnosti, posao im se sveo na pojedinačne inicijative u vidu prijedloga izmjena zakona, na putovanja po regionu i svijetu, naravno – o trošku budžeta. Ipak, parlamenarci tvrde da to nije sve.

– Imamo niz obaveza koje proizlaze iz zahtjeva koje prema nama upućuju različite nevladine i međunarodne organizacije i mislim da značajan broj poslanika svoj dio aktivnosti obavlja radeći na tim vrstama sastanaka – kaže za Srpskainfo šef Kluba poslanika SNDS u PS BiH Staša Košarac.

Prema njegovim riječima, druga dimenzija je poslanički rad na terenu.

– Ide se po lokalnim zajednicama, izbornim jedinicama, razgovara se s lokalnim strukturama vlasti, ali i s političkim predstavnicima drugih nivoa s ciljem da se nađu adekvatna rješenja za te lokalne zajednice i na taj način implementira politički program koji je bio ponuđen građanima na kojima smo svi zajedno dobili mandate – kaže Košarac.

Dodaje da predstavnici SNSD imaju još jednu specifičnu obavezu, a to je analiza zakona koje je visoki predstavnik nametnuo, odnosno kojima je „oteo ustavne nadležnosti RS i prenio na nivo BiH“.

– Tu postoje razne grupe koje pripremaju određene izmjene i dopune zakona, odnosno rade na tome da se nađe adekvatno zakonsko rešenje kako bi se ti zakoni i te nadežnosti vratili u okvire Dejtonskog sporazuma, a to znači u okvire ustavnih nadležnosti Srpske – kaže on.

– I pored blokade, lično sam upoznata s radom Damira Arnauta, Mirjane Marinković Lepić, Saše Magazinovića i još par pojedinaca koje srećem na poslu i s kojima aktivno sarađujem u cilju poboljšanja stanja u našoj domovini. Sama sam uputila niz pitanja, proslijedila inicijative, među kojima i onu za odvajanje sredstava od akciza za liječenje teško oboljelih osoba, ali nažalost to sve još stoji u ladicama i čeka da Parlament krene s radom. U pripremi imam još dosta materijala, svakodnevno se bavim istraživanjem i kreiram prijedloge rješenja, trenutno je aktuelna i migrantska kriza, gdje sam s Klubom za evropske integracije i bezbjednosna pitanja PSBiH posjetila prihvatne centre u Unsko-sanskom kantonu, kao i sve nadležne institucije tog i Tuzlanskog kantona – kaže Baručija za Srpskainfo.

Kada je riječ o primanjima, dodaje da ne koristi bilo kakve dodatne beneficije, jer smatra da su i trenutna primanja izabranih političkih funkcionera previsoka, s obzirom na užasno ekonomsko stanje u BiH.

– Od ideje kako će visoka primanja političara spriječiti korupciju i povećati njihovu društvenu korisnost postignuta je situacija da imamo preplaćeni nerad, dok nam polovina stanovništva živi na rubu egzistencije i iseljava se. Za stipendiranje studenata i učenika odvajam 20 odsto plate, dok paušal uvijek preusmjeravam socijalno ugroženim ljudima. To mi predstavlja ličnu i moralnu satisfakciju – kaže Baručija.

Sva primanja poslanika i delegata

Osnovica za obračun plate parlamentaraca je 475,69 KM, koeficijent za „običnog“ poslanika i delegata je 8,4, a za predsjedavajuće domova i njihove zamenike 8,7. Na platu dolazi paušal od 713 KM bez obzira na radnopravni status parlamentaca, a oni koji nisu u stalnom radom odnosu u PS BiH imaju pravo na razliku plate.

Poslanicima i delegatima koji su stalno zaposleni, a imaju prebivalište udaljeno najmanje 80 kilometara od Sarajeva, pripada pravo na naknadu za smještaj u visini 475,69 KM, kao i naknada za odvojen život od porodice u iznosu od 300 KM.

Oni koji ne koriste tu naknadu imaju pravo na pokriće troškova upotrebe ličnog vozila u visini 20 odsto od cijene litre benzina po kilometru. Topli obrok po radnom danu je 6 KM, regres za godišnji odmor 300 KM, članovi kolegijuma oba doma (njih šestoro) imaju pravo na plaćen mjesečni račun za mobilni telefon do 1.000 KM, te po 500 KM za internu i eksternu reprezentaciju. Centri civilnih inicijativa izračunali da za vrijeme mandata parlamentarac BiH može da kešira od 230.000 KM do 290.000 maraka.

Detaljne podatke o radnom statusu i pravima parlamentaraca tražili smo od PS BiH, ali za sada nismo dobili nikakav odgovor.

(Slobodan Popadić, Srpskainfo – Foto Siniša Pašalić/RAS Srbija)