Mobing, seksualno uznemiravanje, politički pritisci, prijetnje produženih ruku kriminala, fizički napadi, online vrijeđanja i diskreditacija neki su od brojnih razloga zbog kojih je potrebna “Mreža novinarki u BiH”.
Riječi su ovo Elme Kazagić, urednice, producentkinje i aktivistkinje “Mreže novinarki u BiH”, koja kao i njene koleginice tvrdi da su novinarke često na meti ne samo napada, već i diskriminacije unutar medija u kojem rade, te da je upravo stvaranje “Mreže novinarki”, u okviru projekta “Jačanje mreže novinarki u BiH”, od presudnog značaja da se medijske radnice izbore za svoja prava.
Kazagićeva navodi da su novinarke često slabije pozicionirane od muških kolega te da im najčešće izmiču direktorske pozicije.
“Istraživanja ‘BH novinara’ pokazala su da čak tri četvrtine direktorskih i pozicija glavnih urednika drže muškarci. Dakle, ispalo je da znamo pisati o svima osim o sebi, da znamo štititi sve osim nas, da smo sedma sila za sve ostale, a za sebe ponajmanje”, rekla je Kazagićeva.
Dodaje da je snaga novinara u zanatu, te da je tu lekcija naučila od američkog kolege.
“Rekao mi je da je snaga u zanatu, jer ‘ne moraš da pišeš ti, pisat će umjesto tebe tvoje kolege’. To treba da koristimo, da jedni drugima budemo izvori”, kazala je Kazagićeva.
Gorica Bukić, izvršna direktorica Radija Unsko-sanskog kantona, kaže da je u posljednje vrijeme sve više napada na novinarke u BiH te da su one u odnosu na muške kolege u dosta podređenijem položaju.
“Rodila se ideja da se u sklopu Udruženja ‘BH novinari’ osnuje i “Mreža novinarki”, koje bi kroz svoj rad postale ravnopravne kao i muške kolege, da se na taj način prevaziđe evidentan jaz u BiH”, objasnila je Bukićeva.
Andrijana Pisarević, urednica portala SrpskaCafe.com, smatra da je svako udruživanje radnika u nekoj struci korak naprijed u zaštiti njihovih prava, a kada se udružuju novinarke, onda su to tri koraka naprijed.
“Svjesni smo svi koliko težak i odgovoran posao radimo i u kakvoj zemlji živimo. Ne možemo očekivati da se neko drugi bori za nas, u te bajke smo davno prestali da vjerujemo. Zato je vrijeme da se okrenemo sebi i zauzmemo se za svoj položaj, izborimo i kao žene i kao novinarke”, poručila je Pisarevićeva.
Ističe da je u toj borbi najvažnije povezivanje i uspostavljanje međusobnih kontakata, koji će u konačnici voditi ka popravljanju položaja novinarki u društvu.
U Udruženju “BH novinari” kažu da je inicijativa za formiranje “Mreže novinarki” počela u maju 2018. godini, kada je Udruženje organizovalo prvu konferenciju o položaju i zaštiti novinarki u BiH.
Milica Samardžić, projekt koordinatorka Udruženja “BH novinari”, kaže da se na drugoj konferenciji rodila ideja o formiranju “Mreže novinarki u BiH”.
“Druga konferencija, simbolično organizovana 8. marta ove godine, izrodila je saglasnost 56 novinarki da se formira mehanizam koji će omogućiti efektivnu borbu za dostojanstven rad i profesionalni integritet medijskih radnica”, kazala je Samardžićeva.
Ističe da su organizovane i četiri edukativne radionice u Zenici, Brčkom, Tuzli i Banjaluci, na kojima su medijske radnice razgovarale o problemima s kojima se suočavaju.
“Prije mjesec dana 11 medijskih djelatnica, uz inicijativu ‘BH novinara’, razvijalo je strateški plan ‘Mreže novinarki’, koji će u naredne tri godne biti realizovan”, objasnila je Samardžićeva.
Naglašava da su se, tokom strateškog planiranja, članice složile da “Mreža novinarki” treba da djeluje kao sigurna kuća za sve novinarke u BiH, da solidarno i efikasno štiti njihova prava, dostojanstven i plaćen rad i zagovara jednak pristup vodećim pozicijama u medijima.
Tekst je nastao u okviru projekta “Jačanje mreže novinarki u Bosni i Hercegovini”, koji realizuju “BH novinari” kroz “Program za osnaživanje nezavisnih medija” (IMEP) i uz podršku “Free Press Unlimited” iz Holandije.
(Tekst i foto: N.N)