U dokumentu se podsjeća da se u prvom pasusu izjave navodi da će “institucije na svim nivoima vlasti u BiH, u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima, u svoje programe rada uključiti neophodne reforme za napredak BiH u procesu pridruživanja EU…”.
“U tom smislu izjava poziva na uspostavljanje efikasnog i efektivnog mehanizma kooordinacije institucija svih nivoa vlasti u BiH u procesu pristupanja EU…”, napominje se u Izvještaju i dodaje da će Srpska i dalje raditi na uspostavljanju mehanizma koordinacije, u skladu sa ustavnim nadležnostima, mada podjele unutar Federacije BiH za sada sprečavaju dogovor.
U dokumentu se navodi i da Srpska slijedi dalekosežan reformski program, u skladu sa inicijativom EU, s ciljem povećanja rasta, borbe protiv nezaposlenosti i napredovanja u procesu evropskih integracija.
“U decentralizivanom sistemu BiH, velika većina ekonomskih pitanja spada u isključivu nadležnost entiteta, a ne nivoa BiH. Entiteti će, stoga, direktno raditi sa EU na ekonomskim reformama nužnim za evropske integracije”, navodi se u Izvještaju.
Srpska u tom pogledu ističe da kreće u usvajanje nove runde privrednih reformi koje predstavljaju nadgradnju ranijih mjera na unapređenju privrednog i investicionog ambijenta.
“Ciljevi su rasterećenje privrede i podizanje njene likvidnosti, ograničenje javne potrošnje, stvaranje efikasnije i racionalnije javne uprave i javnog sektora u cjelini, podizanje odgovornosti u trošenju javnih sredstava i upravljanju javnih resursima”, napominje se u dokumentu i podsjeća da su ekonomske reforme Srpske dobile i međunarodno priznanje.
Srpska naglašava i da je za promovisanje novih radnih mjesta i rasta potrebno raspodijeliti državnu, uključujući vojnu, imovinu u skladu sa zakonom.
“Državna imovina, uključujući vojnu, mora biti raspodijeljena u skladu sa važećim zakonima kako bi ovaj dragocjen resurs bio na raspolaganju na nivou entiteta i kantona sa ciljem promovisanja rasta i novih radnih mjesta”, navodi se Izvještaju i napominje da će Srpska podržati samo ono rješenje koje obuhvata svu državnu imovinu, ne samo vojnu imovinu, i to u skladu sa važećim zakonima.
Ocjenjuje se i da se, kako bi BiH ispunila obaveze iz izjave, moraju detaljno ispitati skupe i često beskorisne agencije na nivou BiH, koje su rezultat njene prisilne centralizacije.
“BiH se mora pozabaviti neuspjehom prisilne centralizacije i početi da skida teret nefunkcionalnih agencija. Iz tog razloga, prioritet se mora dati reformi institucija i agencija na nivou BiH kako bi se izvršile obaveze iz izjave u okviru nove inicijative EU”, stav je Republike Srpske.
Srpska u dokumentu podsjeća da, u skladu sa izjavom, radi i na suštinskoj reformi pravosuđa na nivou BiH, koja je neophodna kako bi BiH ispunila evropske standarde i da bi se zaustavile teške zloupotrebe u pravosuđu u BiH.
U dokumentu se ističe da je od posebnog značaja ukidanje teške diskriminacije u procesuiranju ratnih zločina koju provodi Tužilaštvo BiH, a koja je posebno bila izražena u ovom izvještajnom periodu, kada je glavni tužilac odbio čak i da istraži ratne zločine i zvjerstva odreda “El Mudžahid”, u koja su umiješani i bošnjački funkcioneri.
“Svi ratni zločini moraju biti procesuirani i kažnjeni, bez obzira na nacionalnost počinilaca i žrtava. Nažalost, Tužilaštvo BiH diskriminiše srpske žrtve ratnih zločina prema utvrđenom obrascu. Time se negira ravnopravnost Srba pred zakonom na koju imaju pravo i podriva pomirenje”, upozorava se u Izvještaju.
Republika Srpska je u vezi s tim poručila da se zaštita bošnjačkih funkcionera i političke elite od procesuiranja ratnih zločina, što je stalan problem, mora prekinuti.
Napominje se i da Sud BiH mora biti reformisan tako da se njegova nadležnost ograniči na zakone na nivou BiH, a rješavanje po osnovu entitetskih zakona prepusti entitetskim sudskim sistemima, kao i da autoritet Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH mora biti ograničen na institucije BiH.