Već odavno smo svedoci da je stanje u Srpskoj kad je u pitanju radna snaga alarmantno, i da se veliki broj djelatnosti susreće sa problemom pronalaska kvalifikovanih radnika. Uvoz radnika iz drugih zemalja nametnuo se kao poželjna opcija ali i spas poslodavcima koji su zbog manjka radnika bili prinuđeni otkazivati narudžbe sa domaćeg i pretežno stranog tržišta. Među prvima koji su već uvezli radnu snagu je i fabrika namještaja “Standard” iz Prnjavora koja je ugovorila zapošljavanje 10 radnika iz Bangladeša sa prevodiocem.
Ono što je predsjednik Unije Udruženja poslodavaca Saša Trivić nedavno najavio, da se očekuje dolazak radnika iz Bangladeša, Indije i Nepala na domaće tržište počelo je da se ostvaruje. Naime prvi radnici iz Bangladeša njih 6 i prevodilac stigli su u Prnjavor i fabriku namještja “Standard” koja je poznata po saradnji sa švedskom IKEA-om. Edin Dacić, vlasnik i predsjednik Upravnog odbora Fabrike namještaja “Standard” Prnjavor, ne krije zadovoljstvo što su u Republici Srpskoj odobrene kvote za uvoz radne snage i da je zadovoljan što je napokon jedan ciklus od 15 godina zaokružen. Najavio je da uskoro dolaze još četiri radnika iz ove zemlje.
Dacić dodaje da se posredničke agencije za zapošljavanje u Srbiji bave uvozom radne snage preko koje su i ostvarili kontakt kao i da u njihovoj sestrinskoj firmi u Srbiji već radi značajan broj stranih radnika. Uz strane radnike u Prnjavoru kojima je obezbijeđen smještaj došao je i prevodilac.
Dacić navodi i da su ovo tako reći počeci u dolasku inostranih radnika u BiH ali je uvjeren da će vrlo brzo to postati jedna nova realnost s obzirom da je i u EU sve veća potražnja za radnicima te istakao da samo Njemačkoj svake godine nedostaje oko milion radnika. Predsjednik Unije Udruženja poslodavaca Saša Trivić ističe da u BiH postoji demografski disbalans s obzirom da su generacije koje dolaze u manjem broju od onih koji odlaze u penziju i da će upravo to biti jedan od glavnih razloga za dovođenje stranih radnika.
Trivić dodaje i da domaći radnici u pojedinim branšama poput tekstilne i drvne industrije nisu spremni da rade za cijenu za koju rade strani radnici a s obzirom da su glavni konkurenti u ovim oblastima zemlje poput Nepala i Bangladeša onda se zaključak sam nameće. Dodaje da na dugoročnom planu domaće stanovništvo ne može zamijeniti uvezenu radnu snagu što ima i svojih prednosti jer će se domaće stanovništvo zapošljavati na bolje plaćena radna mjesta.
Radne snage u RS i BiH već uveliko nedostaje u oblastima građevinarstva, poljoprivrede, ugstiteljstva i turizma, kao i radnika elektro i mašinskog smjera te IT inžinjera. Ono što je u EU već odavno praksa neminovno će postati i kod nas a to je sve veći priliv stranaca koji traže posao. Inače “Zavod za zapošljavanje povećao je kvotu stranih radnih dozvola za 2022. godinu na 1.400, a na godišnjem nivou bilo bi potrebno još najmanje 400 radnih dozvola”, izjavio je Trivić. Narodna skupština Republike Srpske je u junu ove godine po hitnom postupku usvojila izmjene Zakona o zapošljavanju stranih državljana i lica bez državljanstva, prema kojima će stranci u Srpskoj imati pojednostavljenu proceduru na pitanju zapošljavanja, a nadležne institucije moraće u roku od 15 dana odlučivati da li su ispunjeni svi uslovi za dobijanje radne dozvole.
(TV K3)