Od ukupno 628 državljana BiH koji su vraćeni po osnovu sporazuma o readmisiji, resorno ministarstvo asistiralo je u 627 slučajeva za koje je zaprimljena najava Ministarstva bezbjednosti BiH.
Kada je riječ o teritoriji unutar BiH, na područje FBiH stiglo je najviše lica, i to 426, dok su u Srpsku vraćena 153 lica, a u Brčko njih 36. Pored toga, deportovano je i 12 lica za koja je nepoznata adresa posljednjeg prebivališta u BiH.
Kada je riječ o Republici Srpskoj, najviše osoba stiglo je u Bijeljinu, i to 46, dok je na drugom mjestu Modriča u koju je vraćeno 39 državljana. Slijedi Doboj u koji je lani stiglo 16 lica, te Vukosavlje koje bilježi 12 povrataka, dok je na petom mjestu Prijedor u koji je vraćeno 10 lica posredstvom sporazuma o readmisiji. Ostale opštine i gradovi u Srpskoj bilježe jednocifrene brojeve kada je riječ o povratku.
Zanimljivo je i da je za jednog državljanina BiH nakon provjera od strane lokalne zajednice utvrđeno da za njim postoji aktivna potjernica.
U Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice navode da je evidentno umjereno povećanje broja povrataka, posebno ranjivih kategorija koje iziskuju dodatnu asistenciju, najčešće u vidu obezbjeđenja adekvatnog medicinskog prihvata, smještaja u specijalizovanu ustanovu i prihvata maloljetne djece bez pratnje.
Ekonomisti smatraju da se pojedini državljani u BiH samostalno vraćaju i mimo sporazuma o readmisiji, ali i da će i u idućem periodu jačati trendovi povratka domaćeg stanovništva.
– Kako budu dohoci rasli i smanjivala se razlika između nas i zemalja u koje naši građani idu, jačaće tendencija da se sve više domaćeg stanovništva vraća u zemlju. Usput, politike ekonomskog rasta, ali i one mira i stabilnosti moraju jačati – rekao je “Glasu Srpske” ekonomista Saša Stevanović i dodao da je potrebno da domaće vlasti daju sebi zadatak da u idućih pet do deset godina dostignu 50 odsto dohotka Evropske unije mjereno paritetom kupovne moći.
Očekivanja
Prema podacima Evrostata, trenutno se u zemljama Evropske unije nalazi oko 10.000 državljana BiH koji su podnijeli zahtjev za azil.
– Uzimajući u obzir da je prema dostupnim informacijama jako mali broj priznavanja zahtjeva za azil koji su podnijeli državljani BiH i to svega oko šest odsto, ali i jačanjem stranaka u Evropskoj uniji koje se protive novim migracionim kretanjima, može se očekivati da će doći do povećanja broja povrataka domaćih državljana po osnovu sporazuma o readmisiji – navode u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH.
Propisi
Parlament BiH je još 2015. godine usvojio strategiju, čime je readmisija obuhvaćena kao dio sveukupne migracione politike BiH, sa jasnom obavezom da se procedure prihvata i integracije državljana BiH koji se vraćaju u zemlju po osnovu sporazuma o readmisiji, posebno urede. Tim dokumentom definisano je da će BiH ponovo prihvatiti sve svoje državljane nakon što njihov boravak u zemljama prihvata postane nezakonit po bilo kojem osnovu (gubitkom ili prestankom izbjegličkog statusa, neriješen ostanak u zemlji prihvata po osnovu državljanstva, radno-pravnog ili drugog osnova te odbijanjem zahtjeva za naknadni azil).
Glassrpske.com (Foto: arhiva)