Ova reakcija uslijedila je nakon što je iz delegacije EU u Sarajevu 22. oktobra stiglo upozorenje da se BiH suočava s mogućnošću uvođenja trgovinskih sankcija ukoliko ne prilagodi svoj trgovinski sporazum s Unijom do kraja 2015. godine i tako obezbijedi Hrvatskoj ravnopravan tretman pri izvozu njene robe s ostalim članicama Unije.
Iz delegacije EU saopšteno je da je riječ o tehničkim, odnosno matematičkim prilagođavanjem trgovinskih kvota čiji je cilj da se obezbijedi što manji poremećaj u ustaljenom trgovanju.
To znači da, ukoliko je BiH odobrila godišnju kvotu od hiljadu tona proizvoda za slobodan uvoz iz EU, a bescarinski uvoz iz Hrvatske u tu zemlju je u skladu sa pravilima CEFTA iznosio 100 tona, nova prilagođena kvota za bescarinski uvoz iz proširene EU, odnosno njenih 28 umjesto ranijih 27 država-članica, sada iznosi hiljadu i sto tona.
Takve kvote raspodjeljuju se na osnovu redoslijeda podnesenih zahtjeva, što znači da u njima može učestvovati bilo koja država-članica EU, a ne nužno Hrvatska.
“Ovakva prilagođavanja rade se u oba smjera i s obostranim povećanjem kvota i zato tvrdnje o nepravednosti kvota na štetu BiH idu u pogrešnom pravcu”, naveli su iz delegacije EU u BiH.
Podsjećaju i kako je metodologija EU za prilagođavanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, odnosno njegovog trgovinskog dijela na osnovu tradicionalne trgovine prihvaćena od svih država zapadnog Balkana osim BiH.
Iz Direkcije za evropske integracije BiH sada tvrde da je BiH adekvatno i blagovremeno omogućila primjenu odredbi privremenog sporazuma i na Hrvatsku kao novu članicu EU na osnovu odluke Predsjedništva BiH iz juna 2013. godine.
“Sve osim tehničog prilagođavanja za BiH predstavlja bitne izmjene sporazuma koje bi bile u suprotnosti s uzajamnošću i obostranim interesom kao osnovom odnosa ugovornih strana”, stoji u saopštenju DEI BiH.
U Sarajevu tumače da metodologija “tradicionalne trgovine” koju zagovara Evropska komisija za BiH nije obvezujuća jer nije sadržana u odredbama privremenog sporazuma, a uz to bi se odnosila na proizvode koji uopšte nisu obuhvaćeni privremenim sporazumom.
Vlasti BiH ocjenjuju da su već argumentovano dokazale da se na petnaestak proizvoda, uglavnom prehrambenih, mora zadržati carinska zaštita pri njihovom uvozu u tu zemlju.
O tome, kako navodi DEI, u zemlji postoji potpuni konsenzus politike i poslovne zajednice i od takvog se pristupa neće odustati.
Proizvođači mlijeka iz BiH danas su od vlasti u toj zemlji zatražili da dodatno pooštre režim uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda iz država-članica EU odnosno da nametnu dodatna uvozna davanja za mlijeko i mliječne proizvode.
Iz entitetskih udruženja koja okupljaju proizvođače mlijeka od Ministarstva spoljne trgovine BiH zatražili su uvođenje tzv. prelevmana na osnovu kojih bi uvoznici iz EU plaćali dodatnu uvoznu taksu.
Takve zahtjeve u potpunosti je podržalo i Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske.
“Tražimo donošenje mjera za ograničavanje uvoza mlijeka, mliječnih proizvoda, voća i povrća”, stoji u izjavi tog ministarstva uz objašnjenje da BiH može donijeti takve mjere na osnovu ranije donesene odluke o zaštiti domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza kojom je predviđena i mogućnost nametanja posebnih uvoznih dažbina.