TV K3

android aplikacija

instaliraj

Zašto samit Kaspijskih zemalja za Putina ima epohalni značaj?

Samit Kaspijske "petorke" ima epohalan značaj, a Konvencija koja će na kraju biti usvojena će garantovati da u Kaspijsko more neće moći da ulaze vanregionalne vojne snage, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin na početku 5. Kaspijskog samita u kazahstanskom gradu Aktau.

Zašto samit Kaspijskih zemalja za Putina ima epohalni značaj?

“Naš samit zaista ima poseban, da ne kažem epohalan značaj. Pripremana tokom 20 godina pregovora Konvencija o pravnom statusu Kaspijskog mora daje isključivo pravo i odgovornost našim državama za sudbinu Kaspijskog mora i reguliše jasna pravila njegovog kolektivnog korišćenja”, rekao je Putin na samitu.

Prema njegovim riječima, dokument je dogovoren konsenzusom.

“Važno je da Konvencija jasno reguliše pitanja razgraničenja, plovidbe i ribolova, fiksira principe vojno-političke saradnje država, garantuje korišćenje Kaspijskog mora isključivo u mirnodopske svrhe i zabranjuje prisustvo oružanih snaga vanregionalnih država”, dodao je ruski lider.

Kako navodi, rješavanje pravnog statusa Kaspijskog mora će stvoriti uslove za razvoj tjesne saradnje “petorke” (Rusija, Kazahstan, Turkmenistan, Iran, Azerbejdžan) u svim pravcima.

Putin je dodao da je Rusija predložila da se “kaspijska petorka”  koncentriše na saradnju u razvoju digitalne ekonomije i u saobraćajno-logističkoj sferi. On je najavio osnivanje kaspijskog ekonomskog foruma.

Ruski predsjednik je naglasio da je od posebne važnosti što će Konvencija jasno regulisati pitanja razgraničenja i zabrane prisustva vanregionalnih država u tom području.

Sa druge strane, predsjednik Irana Hasan Rohani je izjavio da će pregovori o konačnom dogovoru u vezi sa razgraničenjem na dnu Kaspijskog mora biti nastavljeni i da će biti potreban poseban sporazum o tom pitanju. On je dodao i da će konvencija zabraniti otvaranje stranih baza u ovom području.

Na kraju sednice, kako izvještava dopisnik Sputnjika, Konvenciju su na svečanoj ceremoniji potpisali predsjednik Rusije RF Vladimir Putin, predsjednik Azerbejdžana Iljaham Alijev, predsjednik Turkmenistana Gurbanguli Berdimuhamedov, predsjednik Kazahstana Nursultan Nazarbajev i predsjednik Irana Hasan Rohani.

 

(NEZAVISNE)

Komentarišite

Your email address will not be published.