Zasićene masnoće životinjskog porijekla iz mesa, maslaca, jaja, svinjske masti i punomasnih mliječnih proizvoda nikad nisu bile štetne nego su sačinjavale važan dio ishrane iz kojeg crpimo vitamine topive u masti, esencijalne masne kiseline, energiju i dugotrajnu sitost. One su građevinski materijal tijela, neophodan za normalan rast i razvoj djece i za funkcioniranje organizma.
Medicinski žurnal Open Heart objavio je vijest da masti nisu štetne onako kako smo to vjerovali. One nikako nisu suštinski “krive” za višak kilograma i holesterol, koji toliko želimo da smanjimo u ishrani.
Zbog nametnutog straha od masnoća i holesterola tradicionalnu ishranu zamijenili smo industrijskim prerađevinama, light i zamjenskim proizvodima. Danas su očigledne posljedice takvog poremećaja ishrane: pretjerana gojaznost, dijabetes tipa 2,kardiovaskularne bolesti, alergije i mnoge druge.
Ishrana svuda u svijetu, pa i kod nas, bogata je šećerom i rafinisanim ugljenim hidratima te tu treba tražiti uzrok pomenutih bolesti.
Savjet stručnjaka je da i dalje treba smanjiti grickalice jer su one potencijalna opasnost po zdravlje.
Nerafinisani ili cjeloviti ugljeni hidrati kao što su hljeb od celog zrna žitarica, nerafinisani pirinač, pasulj i mahunrke smatraju se i dalje najzdravijim namirnicama koje osiguravaju nutritivne sastojke i štite organizam od mnogih bolesti.
(Ljepota i zdravlje BiH)