Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH danas je u nastavku sjednice donijela odluku da su prijedlog Zakona o dopuni Izbornog zakona BiH i prijedlog zakona o dopunama Krivičnog zakona BiH usklađeni sa Ustavom BiH i pravnim sistemom BiH, te podržala njihove principe.
Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH – Foto: RTRS
Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiHFoto: RTRS
Za oba prijedloga zakona, čiji je predlagač poslanik SDP-a u Predstavničkom domu Denis Bećirović, glasali su predsjedavajući Komisije Damir Arnaut iz SBB-a, Šefik Džaferović iz SDA, Senad Šepić iz Nezavisnog bloka i Željko Komšić iz Demokratske fronte.
Protiv su bili Aleksandra Pandurević iz SDS-a, Momčilo Novaković iz NDP-a i Nikola Lovrinović iz HDZ-a BiH.
Sjednici nisu prisustvovali Lazar Prodanović iz SNSD-a i Borjana Krišto iz HDZ-a BiH.
Izmjene Izbornog zakona predviđaju zabranu kandidovanja na izborima osuđenim ratnim zločincima, a izmjene Krivičnog zakona zabranu negiranja genocida.
Komentarišući predložene izmjene Izbornog zakona BiH, Pandurevićeva je danas rekla novinarima da Ustav jasno kaže kome može da bude uskraćeno pasivno biračko pravo, odnosno da su to samo lica koja su osuđena i služe zatvorsku kaznu izrečenu pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu.
“Presude Evropskog suda za ljudska prava u brojnim slučajevima jasno kažu da se pasivno biračko pravo može da ograniči samo u toku trajanja zatvorske kazne, dok je neko na izdržavanju zatvorske kazne”, navela je Pandurevićeva.
Novaković je istakao da u vezi sa ovim pitanjima ne postoji saglasnost.
“Glasati za Izborni zakon u kojem se zabranjuje kandidovanje ljudima koji su osuđeni i izdržali kaznu, nepotrebno je. To ne proizvodi tenzije. Daleko više tenzija proizvode političari koji se ne mogu dogovoriti oko elementarnih stvari. Oni nanose više štete nego nekoliko desetina ljudi koji bi izgubili pasivno biračko pravo”, naglasio je Novaković.
On kaže da ako neko, poput Fikreta Abdića, dobije podršku javnosti, onda se treba zapitati kako je moguće da jedan čovjek dobije tu podršku na programima koje su druge partije nudile, a nisu realizovale?
Kad je riječ o zabrani negiranja genocida, on smatra da je greška zabraniti debatu o tome.
Lovrinović je rekao da je za predložene zakone potrebno da mišljenje da i Savjet ministara, a da pitanje pasivnog biračkog prava bude riješeno kroz izmjene Krivičnog zakona BiH, odnosno da to bude prepušteno sudovima.
Sjednica Komisije prekinuta je 5. septembra, kada su je napustili Pandurevićeva i Novaković jer je, kako je tada izjavila Pandurevićeva Srni, bilo očito da su neki željeli da iskoriste odsustvo dva člana HDZ-a BiH i jednog člana iz SNSD-a i donesu odluku.
Nakon toga je sjednica nekoliko puta zakazivana, ali njen nastavak sve do danas nije održan zbog nedostatka kvoruma.
Na današnjoj sjednici Ustavnopravna komisija jednoglasno je odlučila da je Prijedlog zakona o dopunama Krivičnog zakona BiH, čiji je predlagač Pandurevićeva, usklađen sa Ustavom BiH i pravnim sistemom BiH, te podržala njegove principe.
Pandurevićeva je pojasnila da je suština prijedloga da lica koja su osuđena za odlazak na strana ratišta i učešće u neprijateljskoj vojsci moraju da odleže zatvorsku kaznu, da ona ne može biti zamijenjena novčanom kaznom, te da nema uslovnog otpusta.
“Proteklih godina je Sud BiH izrekao šest kazni do godinu dana zatvora. Onda se tu uvodi institut zamjene zatvorske kazne novčanom. Ta lica otkupe kaznu i ponovo odu na strano ratište. A postoji i mogućnost uslovnog otpusta”, pojasnila je Pandurevićeva.
Ona je optužila ministra pravde Republike Srpske Antona Kasipovića da je u svom dopisu naveo da se ovim prijedlogom diskriminiše ta grupa, odnosno oni koji idu da se bore protiv ISIL-a.
“Ovo je ujedno bio i prijedlog Ministarstva pravde BiH, koji nije prošao u Savjetu ministara zbog nekih drugih stvari. Kasipović tamo nije imao primjedbi”, dodala je Pandurevićeva.
Komisija nije prihvatila Godišnji izvještaj Visokog sudskog i tužilačkog savjeta /VSTS/ BiH za prošlu godinu.
Usvojen je zaključak koji je predložio Novaković, a kojim se od Kolegijuma Predstavničkog doma traži da obezbijedi da sjednici doma na kojoj bude raspravljano o Izvještaju VSTS-a prisustvuje predsjednik VSTS-a.