Nakon nesreće u Černobilu, diskusija o opasnosti nuklearne energije je došla u žižu javnosti kao nikad do tad, a postalo je i jasno koliko je enormna opasnost od ovog izvora energije. Čitav proces od eksploatacije uranijuma pa do skladištenja nuklearnog otpada je opasan i štetan.
Nažalost, novi problemi nisu daleko od nas i u to su se zadnjh par mjeseci uvjerili i stanovnici Novog Grada i okolnih opština na obalama Une. Oni se već neko vrijeme, zajedno sa opštinama i organizacijama civilnog društva iz BiH i Hrvatske, kao i sa entitetskim i državnim institucijama u BiH, bore protiv planiranog skladišta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori koja se nalazi na granici dvije pomenute zemlje.
Predstavnici Centra za životnu sredinu, zajedno sa većim brojem stručnjaka i zainteresovanih lica aktivno prate razvijanje pomenute situacije, tako da su u martu 2016. godine učestvovali na javnoj raspravi o Strateškoj studiji nacrta prijedloga Nacionalnog programa provedbe strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, gdje su se zajedno sa ostalim učesnicima oštro usprotivili protiv planiranog skladišta na temelju pravnih, protokolarnih, tehničkih i humanističkih razloga.
Viktor Bjelić, potpredsjednik Centra za životnu sredinu: „Ne iznenađuje nas otpor velikog broja ljudi iz BiH ovom projektu. Područje koje je u opasnosti od ovog skladišta je većim dijelom na teritoriji BiH. Uprkos tome, uticaj na BiH uopšte nije obrađen. Međutim, ohrabrujuće je što sa svih nivoa vlasti u BiH, od opštinskih preko kantonalnih do entitetskih, ali i od strane građana i organizacija civilnog društva dolazi jak signal da ova priča nije ni blizu gotovoj“.
Nakon inicijativa iz BiH, formirana je radna grupa na čijem je čelu ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS Srebrenka Golić, koja planira između ostalih da se za prava stanovnika BiH bori i uz pomoć ESPOO konvencije o prekograničnom zagađenju. Ova radna grupa je čak podnijela zahtjev Vladi Hrvatske da se održe tri javne rasprave na području BiH kako bi građani dobili što više informacija o samom problemu.
Igor Kalaba, koordinator Programa Energija i klimatske promjene: „Nuklearna energija dolazi iz vremena kada je vjera u tehnološka rješenja i beskonačne energetske potencijale bila na vrhuncu. Međutim, ono što je došlo nakon tog prvobitnog oduševljenja jeste uočavanje svih štetnosti i komplikacija tih izvora energije. Hirošima i Nagasaki, Černobil, Fukušima, municija sa osiromašenim uranijumom korištena u bombardovanju na našim prostorima… sve su to jasna upozorenja na buđenje. Energetska budućnost se mora temeljiti na smanjenju korištenja energije i razvijanju obnovljivih izvora čiji je uticaj na životnu sredinu i ljude minimalan. Nuklearna energija je sušta suprotnost tome, smrtonosno nasljeđe koje ostavljamo našim potomcima.
Iz Centra poručuju da je korištenje nuklearne energije neodvojivo od njenih opasnosti, što je iskustvo nažalost pokazalo u više tragičnih navrata. Posebno na današnji dan moramo toga biti svjesni jer posljedice vijekovima ostaju i našim potomcima.
Izvor: Centar za životnu sredinu BL