Telegram koji je natjerao Hitlera na samoubistvo

July 13, 2015, 11:39 am

Izdajnički telegram od drugog najvećeg naciste, Hermana Geringa, poslat je direktno Hitelru, a poruka koju je nosio, zajedno s napredovanjem Saveznika, bila je dovoljan razlog da Hitler proguta cijanid i ubije se u svom podzemnom bunkeru u Berlinu.

Uprkos značaju koji je ovaj dokument imao na završetak Drugog svjetskog rata, memorandum je završio u jednom sefu u Južnoj Karolini i gotovo je zaboravljen više od decenije, sve dok jedan student nije o njemu napisao diplomski rad.

Telegram je ovih dana prodat na aukciji za 55.000 dolara, što nije nimalo loše za komad papira koji je nasumice uzet u mrklom mraku. A ovako je tekla priča…

  1. aprila 1945. godine sovjetske snage ozbiljno su okruživale vodeće naciste, ali ne i Hermana Geringa – vrhunskog pilota iz Prvog svetskog rata koji je 1933. pomogao Hitleru da preuzme vlast i koji je ostao uz njega dok se Treći rajh neometano širio. Gering je bio toliko blizak s Hitlerom da je u junu 1941. godine poglavar izdao tajni dekret u kojem je naveo da u slučaju da ga ulove ili ubiju, njegovo mesto preuzima Gering.

No kako je rat trajao, Hitler je postao sumnjičav po pitanju svog zamjenika, a dok su se Sovjeti približavali Hitlerovom bunkeru, Geringu nije bilo ni traga ni glasa. On se naime skrivao oko 800 kilometara dalje u bavarskim Alpima.

Iz nacističke baze u planinskom gradiću Berhtesgadenu, Gering je poslao telegram Hitleru kratko poslije ponoći.

“Moj fireru,

general Keler me danas obavijestio na temelju komunikacije koju je dobio od pukovnika generala Jodla i generala Kristijana, a prema kojima ste Vi doneli određene odluke u vezi sa mnom i naglasili da ću ja, u slučaju da bude potrebno pregovarati, biti u boljoj poziciji od Vas u Berlinu.

Ove odluke su me iznenadile, ali sam ih i shvatio ozbiljno, pa moram pretpostaviti da ste Vi, u slučaju da do 22 sata ne dobijem nikakav odgovor, izgubili slobodu djelovanja. Tada ću smatrati da su uslovi Vašeg dekreta ispunjeni i djelovati za dobrobit nacije i domovine.

Znate da se saosećam s Vama u ovim najtežim satima svog života i ne mogu izraziti riječima svoje osjećaje. Neka Vam bog bude u pomoći i pomogne Vam da dođete ovde, uprkos svemu, što prije to bude bilo moguće.

Vaš odani Herman Gering”

Prve naznake sumnje i konačan pad

Prema autobiografiji Albera Špera, Hitlerovog glavnog arhitekta koji je postao ministar naoružanja u nacističkoj Njemačkoj, oni blisku fireru iskoristili su ovaj telegram kako bi oslabili Hitlerovo ionako već loše mišljenje o Geringu.

Oni su tvrdili da je potonji odlučio da izvede državni udar i preuzme vođstvo, iako su time možda samo željeli navesti Hitlera da otputuje u Berhtesgaden i odande preuzme vođstvo.

Hitler je prvobitno vijesti primio apatično i takav je bio cijeli dan, ali kada je malo kasnije stigao još jedan telegram od Geringa, to je bila kap koja je prelila čašu. U njemu je pisalo:

“Ministru rajha Fon Ribentropu,

zamolio sam firera da mi proslijedi instrukcije do 10 sati uveče, 23. aprila. Ako do tog trenutka bude očigledno da je firer lišen slobode i ne može rukovoditi rajhom, na snagu će stupiti njegov dekret iz 29. juna 1941. godine, prema kom sam ja nasljednik svih njegovih poslova kao njegov zamjenik.

Ako do ponoći 23. aprila 1945. godine ne primite nikakve dalje upute direktno od firera ili mene, odmah me posjetite.

Gering, rajh maršal”

Hitler je nakon ovog telegrama odlučio da Geringu ukine sva ovlašćenja, uvjeren da ga ovaj zaista planira smaknuti s vlasti i već planira dalje poslove, te mu je poslao telegram u kom ga je optužio za izdaju i rekao da ga neće dalje kazniti ako ovaj odmah podnese ostavku zbog zdravstvenih razloga.

Hitler je napokon izašao iz stanja apatije te su se izmešali gorčina, nemoć, samosažaljenje i očaj.

Veliki vođa zaboravio je na prisutnost drugih dok je očajno uzvikivao: “Znao sam to sve vrijeme. Znao sam da je Gering lijen i nesposoban. Zbog njega je propalo vazuduhoplovstvo. Bio je korumpiran. Zbog njegovog primjera u državi je moglo biti korupcije. Osim toga, godinama je narkoman. Znao sam to sve vrijeme”.

Prema Šperovoj biografiji (koju je pisao tokom služenja 20-godišnje zatvorske kazne nakon suđenja u Nirnbergu), Hitlerov bijes brzo se pretvorio u depresiju.

“U redu”, navodno je rekao Hitler, “Neka Gering dogovori predaju. Ako je rat ionako izgubljen, nije važno ko će to učiniti”.

Hitler je navodno izgubio svu snagu za dalju borbu i odustao je od svega. Nedjelju dana kasnije, on i njegova pratilja Eva Braun počinili su samoubistvo.

Gering je stavljen u kućni pritvor, ali ga je oslobodila nacistička vazduhoplovna snaga – Luftvafe. Zatim se uputio na zapad, u nadi da će se predati Amerikancima umjesto da ga zarobe Sovjeti.

I zaista, 6. maja ulovili su ga Amerikanci koji su ga zarobili u Luksemburgu, a zatim Nirnbergu, gdje je bio jedan od vodećih nacista kojima je suđeno. Osuđen je na smrt vješanjem, ali se nekoliko sati prije izvršenja kazne sam ubio, tako što je popio kapsulu cijanida.

Ubrzo nakon Hitlerovog samoubistva, njegov su bunker u Berlinu zauzeli sovjetski vojnici.

Amerikanac nije imao pojma na šta je naišao

Mjesec dana kasnije pridružile su im se i američke trupe, koje su zatekle bunker u mrklom mraku, oštećen granatiranjem, opljačkan i poplavljen.

U tom mraku kapetan Bendžamin Brejdin, uz pomoć svjetlosti upaljača, zgrabio je pregršt suvenira s nečijeg stola i izvukao se napolje. Kad je izašao, razočarao se jer je uvideo da je njegov plijen činila tek stona lampa, papir s nekakvim rukopisom, prazni memorandumi, telegrami na njemačkom i pismo naslovljeno na ‘dragog Hajnriha’.

Nakon svega, Brejdin je dokumente poneo sa sobom u Južnu Karolinu, navodno potpuno nesvjestan njihovog značenja. Spakovao ih je u sef banke, u kom su ostali do 1958. godine.

Tad je Brejdinov sin Džejms odnio dokumente svom profesoru istorije na vojni koledž. Budući da je profesor Robert Rajki znao njemački, brzo je uvideo njihov značaj i uvjerio Džejmsa da na temu telegrama napiše diplomski rad.

Brejdin je poslije uručio telegram Rajkiu, ali njegova supruga Džervi tvrdi da nije znao koliko važan istorijski dokument prosleđuje.

Da je znao, vjerojatno bi ga sačuvao, jer je na aukciji cijena premašila sva očekivanja. Umjesto očekivanih 15.000 do 20.000, neimenovani kupac iz Sjeverne Amerike platio je za njega čak 54.675 dolara piše Vašington Post.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *