Tek poslije Miholjdana nastupa prava jesen, a dvije stvari na ovaj veliki praznik nikako ne treba raditi

Tek poslije Miholjdana nastupa prava jesen, a dvije stvari na ovaj veliki praznik nikako ne treba raditi

Srpska pravoslavna crkva danas slavi Miholjdan, praznik posvećen Prepodobnom Kirijaku Otšelniku.

Poslije Miholjdana, prema narodnom vjerovanju, nastupa prava jesen, a ako se topli dani nastave, taj period zove se “miholjsko ljeto”.

Sveti Kirijak je rođen u Korintu krajem četvrtog vijeka i za života je smatran stubom hrišćanstva i uzorom monaških vrlina.

Čitajući Sveto pismo, vrlo rano je počeo da se divi ustrojstvu spasenja ljudskog roda, a želja za duhovnim životom odvela ga je u Jerusalim, gdje je stupio u manastir i dobio početna uputstva o monaškom životu.

Boravio je u više manastira, posvećen hrišćanskoj vjeri i boreći se protiv jeresi.

Predanje kaže da je bio krupan i snažan čovjek, iako je cijeli život proveo u strogom postu. Pred kraj života boravio je u monaškoj porodici Svetog Haritona, gdje su monasi jeli jedanput dnevno, i to po zalasku sunca.

Kirijaka su monasi poštovali kao iscjelitelja i utješitelja bolesnih i nevoljnih. Poživio je 109 godina i upokojio se 557. godine u pustinji, gdje je proveo starost i posljednje godine života.

Za razliku od mnogih drugih crkvenih praznika, kada se “zabranjuje ovo ili ono”, narod kaže da na današnji dan baš treba raditi – ali ne u kući.

Običaji i vjerovanja

Taj običaj potiče iz vremena kada su se početkom oktobra obavljali oposljednji pljoprivredni radovi pred početak zime, tako da su sve snage bile uprte u te poslove, a oni kućanski mogu da sačekaju i zimsko vrijeme. Postoji i vjerovanje da se na Miholjdan ne treba vjenčavati.

I ovo je vjerovanje takođe utemeljeno na tome da svatovi ne bi mogli da okupe goste jer su svi zauzeti drugim poslovima za pripremu za zimu.

U Boki Kotorskoj, Miholjdan zovu još i gospodski praznik, jer su ga slavile čuvene pomorske porodice tog kraja, a mornari na ovaj dan nikada nisu isplovljavali na more kako ne bi uvrijedili sveca.

Srpski narod vjeruje i da su rođeni na ovaj dan posebno nadareni i da će imati mnogo sreće u životu.

Prema narodnom vjerovanju, tek poslije Miholjdana nastupa prava jesen, iako ona kalendarski već uveliko traje. Oktobarski topli dani vezani za ovaj narodni i vjerski praznik poznati su kao Miholjsko ljeto, ali je ono izostalo ove godine.

Uz Miholjdan su vezane i velike Zadušnice i svi hrišćani na sam dan slave ili u subotu poslije nje, odlaze na groblje da upale svujeće svojim precima i preminuloj rodbini.

(Srpskainfo)

 

Komentarišite

Your email address will not be published.