TV K3

android aplikacija

instaliraj

Sve što trebate znati o štitnoj žlijezdi, šefu metabolizma

Sve što trebate znati o štitnoj žlijezdi, šefu metabolizma
Hormoni štitne žlijezde djeluju na skoro svaki organ i organski sistem, a u posljednje vrijeme sve veći broj žena i muškaraca mlađih od 40 godina ima poremećaj rada štitne žlijezde. Jedan od najstručnijih tireologa Amra Jakubović – Čičkušić objasnila nam je šta je štitna žlijezda, kako ona radi, te šta je to poremećaj rada štitne žlijede.

“Štitna žlijezda sastoji se od dva bočna režnja, koji su međusobno povezani tkivnim mostom i lobusa pyramidalisa koji se uvijek ne razvije. Ona je građena od dvije vrste stanica, i to: folikularnih koje luče trijodtironin i tetrajodtironin i C-stanica koje luče hormon kalcitonin koji utiče na apsorpciju kalcijuma u koštanom sistemu. Tireoidni hormoni imaju odlučujuću ulogu u rastu i razvoju različitih tkiva, a posebno su važni za normalan razvoj i sazrijevanje nervnog i koštanog tkiva. Također, oni su veoma važni i za normalno funkcioniranje reproduktivnih organa kao i normalno funkcioniranje gastrointestinalnog i pokrovnog sistema”, objasnila nam je specijalistica Nuklearne medicine, tireolog Amra Jakubović-Čičkušić.

Najčešće se poremećaji štitnjače dijele u dvije grupe: funkcionalni i morfološki. U funkcionalne poremećaje spadaju: hipertireoidizam i hipotireoidizam, a u morfološke: anomalije štitnjače, guše ili strume i upale štitnjače. Postoje i druge podjele od kojih se često koristi i podjela na: benigne i maligne bolesti štitnjače.

Simptomi poremećaja rada štitne žlijezde

U benigne bolesti ubrajaju se benigna netoksična stanja, benigne toksična stanja i inflamatorne ili upalne bolesti.

“Uzimajući u obzir navedeno, lako je zaključiti da postoje brojni poremećaji štitnjače. Također, s obzirom na njenu ulogu u organizmu, veoma je važno pravovremeno dijagnosticiranje i funkcionalnih i morfoloških poremećaja ove žlijezde, kao i njihova prvovremena i adekvatna terapija”, kazala nam je Jakubović-Čičkušić.

I morfološki i funkcionalni poremećaji štitnjače prisutni su u svim životnim dobima i često se sreću u kliničkoj praksi. Međutim svjedoci smo da sve veći broj mladih ljudi obolijeva od poremećaja rada štitne žlijezde, a evo kako možete prepoznati simptome.

Kod odraslih osoba simptomi se javljaju postepeno i obično su umor, letargija, osjetljivost na hladnoću, suha i gruba koža, porast tjelesne težine zbog zadržavanja tekućine, promuklost, mialgija, nemogućnost koncentracije, opstipacija, poremećaji menstrualnog ciklusa, itd. Često je i izgled pacijenta karakterističan. Lice bolesnika je pastozno, blijedožućkaste boje kože, usporene mimike.

Koža je zadebljana, hladna, potkožno masno tkivo povećano tako da koža djeluje edematozno (otečeno) ali se edemi ne mogu utisnuti na pritisak. Jezik je zadebljao, zbog čega je glas dubok i hrapav, govor je usporen a artikulacija otežana. Frekvencija srca (broj otkucaja srca u minuti) je smanjena.

Hipotireoidizam najčešći poremećaj štitne žlijezde

“Hipotireoidizam predstavlja najčešće zastupljeni funkcionalni poremećaj štitnjače. U biti, to je klinički sindrom koji odražava insuficijentnu funkciju štitnjače, odnosno smanjeno stvaranje, izlučivanje i djelovanje hormona štitnjače. To je veoma rasprostranjena bolest, sa učestalošću od tri do pet posto u odrasloj populaciji. Kod žena učestalost ove bolesti iznosi od 0,2 do 1,2 posto godišnje i zavisna je od njihove životne dobi”, kaže nam.

Povećan rizik za razvoj hipotireoidizma imaju žene nakon poroda, osobe sa pozitivnom porodičnom anamnezom autoimunih tireoidnih bolesti, pacijenti sa ranije učinjenim operacijama na štitnjači ili vanjskom iradijacijom u području glave, vrata ili štitnjače, bolesnici sa prisustvom drugih autoimunih endokrinih bolesti i pacijenti sa drugim autoimunim bolestima kao što su celijakija, vitiligo, perniciozna anemija, Sjögrenov sindrom, multipla skleroza, primarna pulmonalna hipertenzija, Downov i Turnerov sindrom.

“Hipotireoidizam se može podijeliti na osnovu vremena javljanja, na osnovu razine oštećenja funkcije odgovorne endokrine žlijezde i jačini kliničkog ispoljavanja . Najčešći uzroci primarnog stečenog hipotireoidizma su: upalni procesi u štitnjači, radiojodna i radijaciona terapija, hirurška terapija, infiltrativne bolesti štitnjače, deficit ili suficit joda , lijekovi koji izazivaju hipotireozu i periferna rezistencija na hormone štitnjače”, objasnila nam je Jakubović-Čičkušić.

Simptomi i znakovi u hipertireoidizmu, bez obzira na uzrok nastanka, pripisuju se djelovanju prekomjernog lučenja hormona štitnjače u cirkulaciju. Jačina ispoljavanja simptoma i znakova bolesti može biti povezana sa dužinom trajanja bolesti, količinom izlučenih hormona kao i starosti pacijenata.

Najčešće prisutni simptomi i znakovi u hipertireoidzmu su: pojačana nervoza i iritabilnost, palpitacije i tahikardija, nepodnošenje toplote i pojačano znojenje, tremor, gubitak ili porast tjelesne težine, promjena apetita, ubrzana peristaltika crijeva – prolivi, edemi donjih ekstremiteta,nepodnošenje napora i otežano disanje, menstrualni poremećaji, poremećaji fertiliteta (plodnosti), mentalni poremećaji, poremećaji spavanja, poremećaji vida, fotofobija, različite iritacije oka, diplopije ili egzoftalmus, umor i mišićna slabost, uvećanje štitnjače.

Potrebno je naglastiti da pacijenti sa hipertireoidizmom, ne moraju imati izražene sve gore navedene simptome i znakove.

Liječenje poremećaja štitne žlijezde

Iako je većina simptoma i znakova poremećaja rada štitnjače neprijatna i diskomformirajuća, većina njih se uspješno liječi. Terapijski pristup zavisi od uzroka nastanka bolesti. Kada se ustanovi hipotireoidizam, terapija je u najvećem broju slučajeva doživotna i podrazumjeva hormonsku terapiju sa sintetskim hormonom.

Hirurška terapija je rezervirana za velike strume i suspektne maligne čvorove u štitnjači. Evropska tireoidna asocijacija (ETA) predlaže operativnu terapiju kao izbor u liječenju autoimunih bolesti dok Američka tireoidna asocijacija predlaže radiojodnu terapiju kao izbor u rješavanju ovih pacijenata.

Kod mlađih osoba češće se predlaže operacija zbog nepredvidivih efekata radijacije na plodnost i buduće potomstvo.

Budući da je štitnjača “šef metabolizma” jer kontrolira sve metaboličke procese u svim stanicama u tijelu veoma je važno da prevenirate nastanak određenih poremećaja. Pa iako specifična prevencija u nastanku poremećaja u štitnjači ne postoji bitno je da smanjite uticaj štetnih faktora okoline, naročito stresa.

http://credit-n.ru/zaymyi-next.html

TV K3 aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku

Komentarišite

Your email address will not be published.