Jedan od najgnusnijih zločina nad Srbima na Kosovu i Metohiji počinjen je 13. avgusta 2003. godine u prisustvu mirovnih snaga UN i KFOR-a, a ubijena su nedužna djecom dok su se kupala na rijeci Bistrici.
Ubijeni su Ivan Jovović /19/ i Pantelija Dakić /12/, a teško su ranjeni njihovi drugovi Đorđe Ugrenović /20/, Bogdan Bukumirić /14/, Marko Bogićević /12/ i Dragana Srbljak /13/.
Parastos ubijenim srpskim dječacima sutra će biti služen u crkvi Presvete Bogorodice u Goraždevcu, kojem će, kako je ranije najavljeno, između ostalih trebalo da prisustvuje i direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić.
Napadači na srpsku djecu koja su se kupala na 500 metara od centra sela nikada nisu nađeni, iako je tadašnji šef UNMIK-a policije Štefan Feler obećao kako će “prevrnuti svaki komad zemlje kako bi našao ubice”. Nije pomogla ni nagrada od milion evra koju je UNMIK ponudio.
Poslije napada u Goraždevcu UNMIK je saopštio da je nepoznat broj ljudi pucao iz automatske puške iz žbunja i da su pronađeni tragovi bjekstva napadača prema albanskom selu Ćuška, rodnom mjestu bivšeg komandanta terorističke OVK Agima Čekua.
Policija je tokom istrage saslušala 75 svjedoka, među kojima i ranjene u napadu, a pretresla je i 100 kuća. Uprkos tome, Euleks je obustavio postupak jer nije pronađeno dovoljno dokaza.
Bivši portparol Euleksa Irina Gudeljević prošle godine je izjavila da je slučaj zatvoren ali da će postupak biti nastavljen ukoliko Euleks dobije nove dokaze.
Više puta su očevi ubijenih dječaka i mještani Goraždevca izjavljivali da znaju ko su počinioci zločina nad srpskom djecom.
Sve informacije sa dokazima su predate istražiteljima UNMIK-a, potom Euleksa i KFOR-a, ali je postupak obustavljen, što prema tvrdnji preostalih mještana, potvrđuje sumnju da iza napada stoji sam vrh bivše terorističke OVK.
“Zločini poput ubistva srpske djece u Goraždevcu, ubistva 14 žetelaca u Starom Gracku kod Lipljana i napad na autobus “Niš-ekspresa” u Livadicama kod Podujeva , te niz drugih zločina nad Srbima ne smeju zastareti”, rekao je danas gradonačelnik Gračanice Branimir Stojanović.
Prema njegovim riječima, to isiskuje da što prije bude formiran sud za ratne zločine, jer sve dok se ne otkriju naručioci i počinioci zločina nad Srbima ne može se govoriti o pomirenju.
U Goraždevcu je danas ostalo oko 750 Srba, trećina koliko ih je bilo prije 1999. godine, a ubistvo koje se tu dogodilo smatra se jednim od četiri najveća zločina nad Srbima od dolaska međunarodne misije na Kosovo i Metohiju.