Šta sadrži dokument “Reformska agenda”

July 27, 2015, 4:26 pm

Ova agenda namijenjena je da odgovori na poziv Savjeta za spoljne poslove iz decembra 2014. godine za usvajanjem inicijalne agende za reforme, u skladu sa pravnim nasljeđem EU.

Reforme bi trebalo da uspostave osnovu za pregovore o pojedinačnim programima finansijske i tehničke pomoći međunarodnih finansijskih institucija i EU, kao i sa drugim donatorima i partnerima koji eventualno žele da podrže reformsku agendu.

Svaka od institucija pregovara o pojedinačnim programima i prati napredak po svojim prioritetima, a program će biti tijesno koordinisan i usklađen sa ukupnim reformskim naporima.

Refomska agenda je tijesno povezana sa ciljevima novog pristupa EU ekonomskom upravljanju na Zapadnom Balkanu i u skladu je sa programom ekonomskih reformi, kao temeljnim elementom koji treba da podstakne sveobuhvatne strukturalne reforme da bi se održala makroekonomska stabilnost i pospješio rast i konkuretnost.

Provođenje reformske agende će započeti bez odlaganja, a širok set srednjoročnih prioriteta biće prerađen u konkretne inicijalne mjere i poduhvate, koji će biti pripremljeni i provedeni u predstojećim mjesecima 2015. i početkom 2016. godine, sa svakom institucijom pojedinačno.

Početne mjere biće razrađene u konsultacijama sa međunarodnim finansijskim institucijama i EU i vodiće do daljih preciznijih mjera koje će reformsku agendu pomjeriti sa početne faze u srednjoročni period.

Vlasti u BiH opredijelile su se za snažan trogodišnji program fiskalne konsolidacije, koja će postepeno dovesti do smanjenja budžetskog deficita, a srednjeročno do smanjenja nivoa javnog duga.

Vlasti u pogledu ovog cilja očekuju zaključivanje finansijskih aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom, Svjetskom bankom i Evropskom komisijom, koje će tokom provođenja mjera fiskalne konsolidacije osigurati finansijsku podršku.

Za stabilan, pozitivan realni rast u srednjem i dugom roku neophodno je sprovesti niz strukturalnih reformi u oblastima radnog zakonodavstva, reforme javne uprave i politike zapošljavanja u javnom sektoru, unapređenja poslovne klime i konkurentnosti, restrukturiranja javnih preduzeća, reforme socijalnih davanja, reforme zdravstvenog sektora, te vladavine prava.

Reformska agenda obuhvata šest značajnih oblasti – javne finansije, oporezivanje i fiskalna održivost, poslovna klima i konkurentost, tržište rada, reforma socijalne zaštite i penzija, vladavina prava i dobro upravljanje, te reforma javne uprave.

Kada je riječ o oblasti javne finansije, oporezivanje i fiskalna održivost, predviđeno je da budžeti budu utvrđeni i održavani na čvrstim srednjeročnim temeljima, dogovorenim sa MMF-om u aranžmanu koji će uslijediti nakon sadašnjeg stend-baj aranžmana.

Ovaj novi fiskalni okvir će postaviti nivo javnog duga na silaznu putanju, a stvoriće i prostor za povećanje javnih investicija i istovremeno smanjiti učešće vladinog sektora u ekonomiji.

Fiskalna konsolidacija će biti provedena smanjivanjem javne potrošnje i povećanjem javnih prihoda, koje će biti postignuto povećanjem prihoda od poreza, proširivanjem poreske baze, smanjenjem “sive” ekonomije, smanjenjem poreskih oslobađanja i unapređenjem rada poreskih uprava.

Ukoliko se ove mjere pokažu nedovoljnim do kraja 2015. godine, dodatne mjere, uključujući i povećanje PDV-a, biće razmatrane u dogovoru sa MMF-om, na osnovu detaljnih procjena, na sastanku na visokom nivou.

Reforme poreskih sistema i javnih rashoda moraju biti provedene unutar cijelog fiskalnog paketa, koji će osigurati srednjeročnu fiskalnu održivost, a, osim toga, postoji i jasna potreba za smanjenjem vladinog sektora u ekonomiji i znatnog smanjenja poreskog opterećenja na rad i investicije.

Ovi imperativi ukazuju na potrebu da se značajno smanje javni rashodi na svim nivoima vlasti i unaprijedi njena efikasnost.

Smanjenje opterećenja rada potrebno je sprovesti kroz smanjenje doprinosa za zdravstveno osiguranje, dok je istovremeno potrebno osigurati dodatne prihode vanbudžetskim fondovima za pokriće gubitaka koji će nastati zbog smanjenja stope doprinosa.

Potrebno je utvrditi ukupan fond plata i svih tekućih rashoda na svim nivoima vlasti, koji neće moći da se povećava bez obzira na rast poreskih prihoda.

Mjere za poboljšanje naplate poreza aktivno će se provoditi i to će uključiti napore na razmjeni informacija između četiri poreske uprave i prihvatanje pristupa revizije i inspekcije, kao i povećanje napora na naplati neplaćenih poreskih dugovanja.

Smanjenje rashoda će najvećim dijelom biti rezultat provođenja reformi javne uprave, uključujući stroge kontrole zapošljavanja i ukupnog fonda plata u javnom sektoru, te penzijske i reforme socijalne zaštite, kao i transparentnijeg prioritetnijeg planiranja i provođenja javnih investicija.

Republika Srpska, Federacija BiH, kantoni i Brčko distrikt unaprijediće fiskalne kontrole i finansijsko upravljanja kroz donošenje novih zakona i usvajanja novih razvojnih strategija javne unutrašnje finansijske kontrole.

Vlade Republike Srpske i Federacije BiH, kantonalne i Vlada Brčko distrikta usvojiće i provesti sveobuhvatne strategije za rješavanje pitanja preostalih gubitaša u javnom vlasništvu, koji imaju veliki zaostatak neplaćenih socijalnih doprinosa.

Osim toga, vlade Republike Srpske i Federacije BiH, kantonalne i Vlada Brčko distrikta tražiće finansijsku i tehničku pomoć Svjetske banke da bi sprovele reformu zdravstvenog sektora, koja podrazumijeva rješenje dugovanja zdravstvenog sektora, uvođenje trezorskog sistema poslovanja, te definisanje novih modela i izvora finansiranja, uz precizno normiranje mreže zdravstvenih ustanova.

Od Svjetske banke će kroz program DPL biti traženo da osigura tehničku i finansijsku podršku za reorganizaciju zdravstvenog sektora, a ova sredstva će biti korištena za izmirenje neizmirenih obaveza u zdravstvenom sektoru, posebno doprinosa, do kraja ove godine.

Paralelno sa tim, vlasti u BiH će podržati povećanje akciza na duvan i alkohol koji će biti direktni prihodi fondova zdravstvenog osiguranja do kraja ove godine.

Kada je riječ o poslovnoj klimi i konkurentosti, ukazano je da postoji potreba da se unaprijedi konkurentnost eliminisanjem već dobro poznatih i dokumentovanih prepreka investicijama.

Osim toga, postoji potreba da se ujednači i “izravna” teren za investicije uklanjanjem skrivenih dotacija i ostalih vidova pomoći mnogim velikim preduzećima i poboljšanjem stečajnih procedura, te nastavkom aktivnosti na rješavanju problema s nekim od neodrživih preduzeća.

Reforme poslovnog okruženja, između ostalog, uključiće nove zakone o privrednim društvima i direktnim stranim ulaganjima u Federaciji BiH, kantonima i Brčko distriktu i pojednostavljenje i automatizovanje registracije poslovnih subjekata, ubrzaće procedure za pribavljanje građevinskih dozvola i priključaka za struju, olakšaće izvoz nastavkom reformi inspekcija i jačanjem nacionalne kontrole kvaliteta, a svi nivoi vlasti sačiniće sveobuhvatan popis parafiskalnih nameta s ciljem osiguravanja njihove transparentnosti i smanjenja u skladu sa pođelom nadležnosti.

Republika Srpska, Federacija BiH, kantoni i Brčko distrikt izvršiće reviziju svog stečajnog zakonodavstva s ciljem skraćivanja stečajnog postupka, a biće uveden i novi institut “predstečajnog postupka” s ciljem finansijskog restrukturiranja dužnika, dok će u Federaciji biti uvedeni privredni sudovi.

Javna preduzeća biće podijeljena na ona koja su održiva s manjim ili većim potrebama za prestruktuiranjem i ona koja to nisu. Takva preduzeća biće popisana, što će formirati osnovu za sveobuhvatne programe prestruktuiranja i program privatizacije/likvidacije u srednjoročnom periodu.

Vlade Republike Srpske i Federacije BiH, kantonalne i Vlada Brčko distrikta tražiće finansijsku i tehničku pomoć Svjetske banke da bi pripremile i realizovale program restrukturiranja javnih preduzeća, a posebna pažnja će se posvetiti restrukturiranju željeznica /u oba entiteta/, te rudnika /u Federaciji BiH/, koji podrazumijeva novu organizaciju i broj zaposlenih.

Predviđa se izrada preliminarnih planova s ciljem pripreme “BH Telekoma” za djelimičnu privatizaciju.

U okviru očuvanja stabilnosti finansijskog sektora i stvaranja uslova za oživljavanje bankarskog kreditiranja, zakoni iz finansijskog sektora biće prilagođeni sa direktivama EU i uslovima iz Bazela, a istovremeno će entitetske agencije za bankarstvo jačati nadzor nad bankama.

Kada je riječ o tržištu rada, predviđeno je da vlade Srpske i Federacije BiH, kantonalne i Vlada Brčko distrikta poboljšaju nacrte svojih zakona o radu, uz konsultacije sa socijalnim partnerima, da bi se povećala fleksibilnost radnih uslova i omogućilo diferencijalno određivanje plata na osnovu vještina, kvalifikacija, nivoa iskustva i učinka.

Značajno smanjenje doprinosa socijalne zaštite dovelo bi do smanjenja troškova rada i pomoglo bi da se privuku investitori i dovede više zaposlenih u formalni sektor, ali je to nemoguće sprovesti bez osiguranja dodatnih sredstava za vanbudžetske fondove.

U srednjeročnom periodu potrebno je reformisati sistem obrazovanja s ciljem njegove veće povezanosti sa tržištem rada, a biće razmotreno i uvođenje shema podrške za tražioce prvog zaposlenja. Težiće se obeshrabrivanju rada u “sivoj” ekonomiji, uključujući putem sprečavanja prijava nižeg dohotka kao osnova za obračun i plaćanje poreza i doprinosa.

Kada je riječ o reformi socijalne zaštite i penzija, vlade Republike Srpske i Federacije BiH, kantonalne i Vlada Brčko distrikta moraju da poboljšaju ciljanje socijalne pomoći putem paketa mjera kojima će učiniti politike socijalne zašite efikasnijim, efektivnijim i pravičnijim.

U Federaciji BiH i kantonima sistemi osiguranja moraju biti postavljeni na čvrste finansijske osnove i to “zamrzavanjem” troškova za privilegovane penzije i smanjenjem opcija prijevremenog penzionisanja za rizična zanimanja, uvođenjem razumnih sankcija za prijevremeno penzioniranje i bonusa za kasnije penzionisanje da bi se produžila dob za efektivno penzionisanje i uvođenje održivog indeksiranja primanja.

Federacija BiH i kantoni će tražiti pomoć Svjetske banke u rješavanju pitanja neisplaćenih obaveza prema socijalnim fondovima za doprinose iz radnog odnosa, dok će Vlada Srpske ispitati potrebu za reformom parametara penzijskog sistema.

Republika Srpska, Federacija BiH, kantoni i Brčko distrikt će energičnije raditi na izradi prijedloga shema za dobrovoljno penzionisanje.

Kada je riječ o vladavini prava i dobrom upravljanju, predviđeno je, između ostalog, usvajanje strategije reforme sudskog sistema/plan akcije 2014-2018, uspostavljanje efikasne prevencije korupcije i sukoba interesa u pravosuđu, povećanje profesionalizma i integriteta putem propisivanja objektivnih kriterijuma za imenovanje nosilaca pravosudnih funkcija, pojačavanje njihove disciplinske odgovornosti, a biće insistirano i da sudovi donose odluke u razumnom roku.

Bliska saradnja policije na svim nivoima biće unaprijeđena, u skladu sa utvrđenim ustavnim nadležnostima, dok će regionalna i međunarodna policijska saradnja biti nastavljena, uključujući i stupanje na snagu operativnog sporazuma sa Evropolom.

Biće usvojena strategije za borbu protiv korupcije i uspostavljene efikasne strukture za prevenciju i nadzor u skladu sa relevantnim međunarodnim standardima i poštujući ustavne nadležnosti i usvojene dokumente na svim nivoima vlasti.

Protok informacija između policije i tužilaca biće poboljšan povećanjem efikasnosti sistema razmjene podataka, a biće usvojena nova strategija integrisanog upravljanja granicom i usklađeni svi zakoni o civilnom posjedovanju oružja.

Kada je riječ o reformi javne uprave, svi nivoi vlasti će izraditi nove zakone o državnim službenicima i zaposlenima, uz pomoć Svjetske banke i Sigme, da bi olakšali reformu javne uprave i uveli veću fleksibilnost radnih aranžmana.

Savjet ministara BiH, vlade Srpske i Federacije BiH, kantonalne i Vlada Brčko distrikta uvešće ograničenja na zapošljavanje u javnoj upravi, sve dok revidirani kadrovski sistemi ne budu doneseni i provedeni, dok će ukupan fond plata u javnom sektoru biti “zamrznut” do donošenja revidiranog sistema određivanja plata na osnovu vrijednosti.

Predviđeno je i davanje pune podrške za uspješnu realizaciju aktivnosti u vezi sa provođenjem popisa stanovništva, domaćinstava i stanova, uz puno poštivanje odredbi Zakona o popisu, podzakonskih propisa i evropskih statističkih standarda u popisnim aktivnostima.

O ovoj agendi Savjet ministara BiH, vlade Srpske i Federacije BiH, kantonalne i Vlada Brčko distrikta i dalje će se blisko konsultovati sa EU i tražiće da se pojasne i obrazlože bilo koja značajna odstupanja od dogovorenog, tako da se napredak može jasno redovno mjeriti, razumijevati i ocjenjivati.

Redovni izvještaji o napretku biće dostavljani Delegaciji EU u Sarajevu, a prvi bi trebalo da bude dostavljen 15. novembra ove godine.

Svi nivoi vlasti se obavezuju da ni na koji način neće osporavati, ometati i blokirati realizaciju aranžmana sa međunarodnim finansijskim institucijama koji su direktno i indirektno u vezi sa reformskim procesima, koje je određeni nivo vlasti sproveo ili sprovodi u okviru svojih ustavnih nadležnosti.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *