TV K3

android aplikacija

instaliraj

Šta piše u izvještaju o pregovorima Beograda i Prištine?

Šta piše u izvještaju o pregovorima Beograda i Prištine?

Srbija je odlučna da nastavi pregovore sa Prištinom čim se za to stvore uslovi i nema namjeru da odustane od svog mirnog pristupa rješavanju problema na KiM, navodi se u Izvještaju o pregovorima između Beogarad i Prištine od 2013. do maja 2019. godine koji je danas stigao u skupštinu i biće predmet rasprave.

“Jedino tako se mogu stvoriti uslovi za dalji napredak u normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, ali i istorijsko pomirenje srpskog i albanskog naroda na čemu Srbija predano radi i nastaviće da radi i ubuduće”, piše u izvještaju Kancelarije Vlade Srbije za KiM koji će biti predstvaljen na sjednici parlamenta u ponedjeljak, a na kojoj će učestvovati predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijerka Ana Brnabić i direktor Kancelarije Marko Ðurić.

Na početku izvještaja se konstatuje da je Vlada Srbije 2013. godine zatražila i od Narodne skupštine dobila odobrenje za otpočinjanje političkog dijaloga sa privremenim institucijama u Prištini.

Odobrenje za vođenje političkog dijaloga usvojeno je u dokumentu pod nazivom “Rezolucija o osnovnim principima za političke razgovore sa privremenim institucijama samouprave na KiM koji je u januaru 2013. godine odredio ”crvene linije” Srbije i koji je tokom dijaloga predstvaljao pravni osnov i okvir djelovanja izvršne vlasti u procesu.

Ističe se da su Srbi na KiM Prvim sporazumom dobili mogućnost da na sjeveru pokrajine organizuju organe lokalne vlasti, a kritike da je Srbija tim sporazumom pristala na ukidanje sopstvenih institucija lokalne samouprave, naglašava se u izvještaju, proizvoljne su.

“Srbi su dobili pravo na formiranje ZSO kao dodatnog mehanizma institucionalne zaštite njihovih prava u Pokrajini”, stoji u izvještaju.

U dokumentu je izvučeno nekoliko glavnih zaključaka u vezi politike Srbije, a prvi je da je Beograd odabirom mirovnog principa za aktivno i posvećeno angažovanje u pregovorima napravio “svojevrsno strateško iznenađenje”.

Taj zaključak, kako se navodi, potvrđuje činjenica da su privremene institucije u Prištini od 2013 pokušavale da izbjegnu ispunjenje svojih obaveza iz dijaloga, da napuste ovaj proces i /ili da primoraju Srbiju da učini to isto.

Ocjenjuje se da taj podatak jasno svjedoči da pregovarački proces i primjena dogovora u osnovi nisu u interesu Prištine i da upravo zato ona nastoji da ih u potpunosti uruši.

Navodi se da je politički dijalog u svakom smislu radio za interese srpske strane koja je u periodu pregovora uspjela da sačuva mir na prostoru Pokrajine i šire, te da u tom periodu nije bilo ozbiljnijih bezbjednosnih kriza.

Takođe se konstatuje da je odvijanje dijaloga bilo korisno za sve strane i da se jedino tim putem mogu osigurati trajni mir i stabilnost kao vrhunske vrijednosti.

Još jedan zaključak se odnosi na to da je angažovanje Srbije u političkom dijalogu očigledno uspjelo da djelimično amortizuje beskomrpmisan stav podržavalaca tzv. nezavisnosti Kosova.

“Imajuću u vidu da oni sve češće zvanično zahtijevaju da se pregovorima iznađe sveobuhabtno trajno rješenje za KiM, jasno je da više ne smatraju da je to završena stvar”, ističe se u izvještaju.

Među zaključima je i taj da je Srbija u osnovi uspjela da u potpunosti zaštiti svoje interese u Pokrajini i u kontekstu evropskih integracija bez davanja suštinskih ustupaka.

Uprkos kritikama vezanih za navodnu predaju srpskih institucija na severu KiM, na tom prostoru, kako se navodi, Srbi trenutno dominiraju svim političkim, policijskim I pravosudnim institucijama.

Bilo je ukupno 188 sastanaka, od kojih 24 na visokom političkom nivou, te 45 sporazuma koji su donijeli dobiti za srpsku stranu na KiM.

Među koristima za srpsku stranu navodi se Sporazum o mostu čime je međunarodno priznata i uvažena zabrinutost Srba u Kosovskoj Mitrovici za bezbjednost.

Takođe, međunarodni faktor je prihvatanjem sporazuma iz dijaloga priznao da u okviru pravnog sistema privremenih institucija u Prištini postoji potreba za dodatnom zaštitom političkih, vjerskih i drugih prava Srba na KiM, u obimu koji je znatno širi od okvira koje formalno pružaju zakoni koji su trenutno na snazi u Prištini.

Kroz postizanje sporazuma o slobodi kretanja i brojnim drugim sporazumima, obezbjeđena je zaštita principa statusne neutralnosti kada je u pitanju predstavljanje Prištine u regionalnim organizacijama, kao i korišćenje brojnih službenih ličnih i putnih dokumenata, kaže se u izvještaju.

Ističe se i da je setom sporazuma o pravosuđu obezbjeđena puna pravna sigurnost Srba, zatim da je, između ostalog, došlo do širenja robne razmjene, usljed čega je Beograd do uvođenja nezakonitih taksi ostvario korist od više milijardi evra.

Kao jedna od dobiti, navodi se i da je izvršena zaštita privatne imovine Srba i SPC.

Sjednica na kojoj će izvještaj o KiM biti jedina tačka dnevnog reda zakazana je za ponedjeljak, 27.maj.

(Tanjug)

Komentarišite

Your email address will not be published.