Savjetu ministara predloženo je da probleme u vezi sa pokušajem smjene prvog čovjeka Agencije Gorana Zupca uvrsti na dnevni red neke od narednih sjednica da bi bili upoznati o stvarnoj situaciji, te da bi kao nadležno tijelo zaustavilo dalje protivpravne napade na Sipu i otklonilo štetne posljedice po Agenciju i njenog direktora, ali i građane BiH.
U informaciji se podsjeća da su protesti građana 7. februara na području Federacije BiH rezultirali paljenjem većeg broja kantonalnih i federalnih institucija, od čega je samo paljenje zgrade Predsjedništva BiH iskorišteno za permanentno, organizovano i plansko vršenje pritisaka na rad Sipe.
Dodaje se da je Tužilaštvo BiH ishitreno i tendenciozno pokrenulo istragu, a zatim i podiglo optužnicu protiv direktora Sipe, iako je svjesno da ova agencija nije imala zakonsku nadležnost za bilo kakvo postupanje u konkretnom slučaju.
U obrazloženju Sipe ističu da je riječ o “zlonamjernom i nezakonitom postupanju Tužilaštva BiH”.
U prilog ovoj tvrdnji navodi se da su za objekat zgrade Predsjedništva BiH stvarno i namjesno nadležne policijske agencije – Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, Federalna uprava policije i Direkcija za koordinaciju policijskih tijela.
“Postavlja se pitanje zašto Tužilaštvo BiH s ciljem istraživanja i sagledavanja kompletnog događaja nije obuhvatilo navedene nadležne policijske agencije zbog paljenja zgrade Predsjedništva BiH, dok je to učinila prema Sipi, odnosno njenom direktoru i to kao prema jedinom nenadležnom policijskom tijelu”, ističe se u informaciji.
Iz Sipe napominju da se Tužilaštvo BiH u vezi sa istraživanjem i dokumentovanjem ovog događaja nikada nije obratilo Sipi, iako je ove događaje okvalifikovalo kao krivično djelo terorizam, a što je neposredna nadležnost ove agencije.
Takođe podsjećaju da su Sipi 2010. godine formalno-pravno izuzete nadležnosti koje su se odnosile na obezbjeđenje državnih objekata i vip ličnosti, odnosno da su prešle u nadležnost Direkcije za koordinaciju policijskih tijela.
Sipa ukazuje i na činjenicu da je postupajući tužilac Tužilaštva BiH Miroslav Marković, osim toga što je otvorio istragu i podigao optužnicu protiv Zupca, prekoračio granice službenog položaja i preduzimao radnje koje su u nadležnosti drugog službenog lica, odnosno institucije, čime je počinio takozvanu uzurpaciju, a koja je u formalno-pravnom smislu sadržana u biću krivičog djela zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja.
“Markovićeva uzurpacija ogleda se i u činjenici da je dostavio akt Ministarstvu bezbjednosti BiH od kojeg je zatraženo `donošenje rješenja o onemogućavanju pristupa tajnim podacima direktoru Sipe do okončanja krivičnog postupka`, čime je uzurpirao nadležnost drugih institucija i tijela”, napominju u Sipi.
U pismu se pojašnjava da se, shodno Zakonu o zaštiti tajnih podataka, ne može nijednom licu koje ima pristup tajnim podacima donijeti rješenje o zabrani pristupa tajnim podacima, bez provođenja unaprijed utvrđene zakonske procedure, kojom rukovodilac institucije obavještava Ministarstvo bezbjednosti BiH o eventualnim bezbjednosnim smetnjama. Nakon toga ovo ministarstvo procjenjuje postoji li osnovana sumnja u kontekstu ovog zakona, a ako utvrdi da postoji, onda upućuje Obavještajno-bezbjednosnu agenciju /OBA/ BiH za dodatnu sigurnosnu provjeru.
Analogno tome, OBA BiH, ukoliko utvrdi postojanje bezbjednosne smetnje, dostavlja mišljenje navedenom ministarstvu i tek tada se može govoriti o eventualnom donošnju rješenja.
“Naglašavamo da odredbe člana 57 Zakona o zaštiti tajnih podataka tretiraju sigurnosne smetnje u kontekstu ovog zakona, na kojima se u skladu sa članom 4 istog zakona zasniva sumnja u povjerenje ili lojalnost lica za pristup tajnim podacima. Iz obilježja krivičnog djela koje se direktoru agencije tendeciozno stavlja na teret, ne mogu se ni u kojem kontekstu dovesti u sumnju povjerenje ili lojalnost direktora Zupca za pristup tajnim podacima, posebno uvažavajući činjenicu da direktor agencije po članu 6 ovog zakona ima pristup tajnim podacima određenog stepena i bez sigurnosne provjere i bez dozvole”, navodi se u informaciji proslijeđenoj Savjetu ministara.
Dalji dokaz neprofesionalnog i tendecioznog postupanja tužioca, navodi Sipa, jasno se ogleda u činjenici da je u više navrata tražio smjenu Zupca, a po otvaranju istrage tražio od zamjenika direktora Sipe da izvrši suspenziju direktora, a isto je tražio od Nezavisnog odbora, Ministarstva bezbjednosti i drugih.
S obzirom na to da je Tužilaštvo BiH nadležno za vođenje istrage, odnosno da nema apsolutno nikakvu nadležnost za traženje smjena, suspenzija, oduzimanja dozvola rukovodiocima policijskih tijela, zaključuje se da u ovom slučaju postoje skrivene namjere i ciljevi, te da i sam krivični postupak koji se vodi protiv Zupca nema cilj utemeljen u pravu i pravnim normama, već je samo sredstvo za “uklanjanje” direktora Sipe sa dužnosti koju obavlja.
U pismu se ističe da je Sipa, s obzirom na to da je saradnja sa Tužilaštvom BiH u određenim predmetima koji se odnose samo na pojedine visokorangirane ličnosti i te kako usložena, u prethodnom periodu u dva navrata pisanim putem tražila sastanak sa Tužilaštvom BiH, s ciljem otklanjanja nejasnoća, bolje korespondencije i poboljšanja rada, a što se nije dogodilo i nije održan nijedan sastanak o ovoj temi.
Srni je u Sipi potvrđeno da je informacija o situaciji u vezi sa pokušajem smjene direktora agencije Gorana Zupca proslijeđena Savjetu ministara BiH, ali više informacija nisu željeli da daju.