Razotkrivamo mitove i donosimo zanimljivosti o mozgu

Razotkrivamo mitove i donosimo zanimljivosti o mozgu

S obzirom na to da smo toliko fascinirani mozgom, čudno je da zapravo znamo toliko malo o ovom organu, a još gore je to da i ono malo što “znamo” većinom nije istinito

Koristimo samo 10 odsto mozga

PET skenovi i magnetna rezonanca otkrivaju da koristimo cijeli mozak, a i najprostiji zadaci koriste više od 10% mozga. Kada uzmete u obzir da mozak koristi oko 20% energije tijela, bilo bi jako nedjelotvorno da koristimo samo 10% ovog organa.
Sve funkcije mozga opadaju sa starenjem

Iako je istina da pojedine funkcije mozga slabe sa starenjem, neke od njih se čak poboljšavaju kako vrijeme prolazi. Na primjer, vokabular ili količina riječi koje koristimo generalno se povećava s godinama. Rješavanje konflikta i emocionalna regulacija takođe postaju kvalitetniji što smo stariji.
Oštećenja mozga su uvijek trajna

Naš mozak se ne rađa s ograničenim brojem ćelija, nego se taj broj obnavlja sve do smrti. Neki neuroni umiru, ali novi se stvaraju čak i kada imate 80 godina. Kada se čovjeku desi povreda mozga, on može izgubiti sposobnost hodanja ili pričanja, ali s vremenom i vježbom (čak i kada nedostaje značajan komad mozga) ove funkcije se mogu povratiti jer mozak gradi nove veze na drugim mjestima i preusmjerava ove funkcije. Ovo se zove plastičnost mozga.

Poznat je slučaj djevojčice po imenu Kristina Santhaus, kojoj su doktori morali odstraniti polovinu mozga jer je imala rijetku bolest mozga Rasmusenov encefalitis i konstantne napade. Djevojčica se oporavila i nastavila je funkcionisati i živjeti sasvim normalno.
Lijeva strana mozga je organizovana, a desna je kreativna

Ovo je možda najčešći mit o mozgu. Mnogi vjeruju da su oni kojima je lijeva polovina mozga dominantna logični, hladni i organizovani, a oni kojima je desna strana mozga dominantna  kreativni, muzikalni, likovnjaci i umjetničke duše. Čak se govori i o zarobljenicima lijeve polovine mozga. Ovo su sve neistine koje nemaju nikakve osnove u istraživanju i ne uče se ni na jednom ozbiljnom fakultetu psihologije.
Polutke mozga su povezane dijelom koji se naziva corpus callosum. Kada obavljamo neki kreativan posao obje strane mozga učestvuju i komuniciraju jedna sa drugom velikom brzinom. Ne postoje nikakvi dokazi da su neke osobe lijevo dominantne, a neke desno dominantne što se tiče mozga. Svi koristimo obje strane mozga.
Vaša memorija je 100% tačan opis nekog događaja ili doživljaja

Iako neki ljudi imaju bolju memoriju od drugih, ničija memorija nije savršena. Svakim novim prisjećanjem dodajemo neke sitne elemente tom sjećanju. S vremenom se naše sjećanje nekog događaja može značajno izmijeniti. Zbog ovog fenomena na suđenjima od 10 svjedoka pljačke ili ubistva često svaki ima svoju priču o onome šta se desilo, a što više vremena je prošlo od događaja to se više sjećanje izmijenilo.
Ako djetetu puštate klasičnu muziku, ono će imati veći IQ

Iako je primamljivo vjerovati u “Mocartov efekat”, nema čvrstih dokaza da slušanje klasične muzike može učiniti bebu inteligentnijom. Cijela zabluda o ovome je krenula s jednom studijom koja je pokazala da odrasli nakon slušanja Mocarta imaju bolje rezultate na jednoj vrsti zadataka. Iz toga su se izrodile ideje i načini zarade na ljudima prodavanjem knjiga i CDova s klasičnom muzikom s obećanjem visokog IQa.
Nekoliko opširnih studija nakon toga nije uspjelo dokazati da ova vrsta muzike povećava IQ.
Igre mozgalice poboljšavaju inteligenciju i memoriju

U jednoj studiji koju je sponzorisao britanski BBC učestvovalo je 8.600 osoba od 18 do 60 godina. Igrali su logičke i misaone igre 10 minuta na dan, tri puta sedmično. Po završetku studije (nakon šest sedmica) nisu imali ništa veći IQ nego kontrolna grupa koja uopšte nije igrala igre.
Vaš IQ ostaje isti cijeli život

Ideja da IQ ostaje isti tokom života je opovrgnuta testiranjem studenata kroz godine. Oko 9% studenata je pokazalo promjene od čak 15 poena u periodu od četiri godine. Takođe je poznat i Flinov efekat, tj. činjenica da prosječni IQ u cijelom svijetu raste od 1930. godine do danas. Testovi se standarizuju tako da srednji IQ uvijek bude 100, ali kada današnji ljudi rade stare testove po starim pravilima gotovo uvijek imaju bolje rezultate nego ljudi od prije 20 ili 30 godina.
Mozak radi bolje pod pritiskom

Iako nas pritisak rokova može motivisati da radimo jače, on ne rezultira boljim performansama mozga. Zapravo je mnogo vjerovatnije da ćemo pod pritiskom imati lošiju funkciju mozga.

S obzirom na to da smo toliko fascinirani mozgom, čudno je da zapravo znamo toliko malo o ovom organu, a još gore je to da i ono malo što “znamo” većinom nije istinito

Koristimo samo 10% mozga

PET skenovi i magnetna rezonanca otkrivaju da koristimo cijeli mozak, a i najprostiji zadaci koriste više od 10% mozga. Kada uzmete u obzir da mozak koristi oko 20% energije tijela, bilo bi jako nedjelotvorno da koristimo samo 10% ovog organa.
Sve funkcije mozga opadaju sa starenjem

Iako je istina da pojedine funkcije mozga slabe sa starenjem, neke od njih se čak poboljšavaju kako vrijeme prolazi. Na primjer, vokabular ili količina riječi koje koristimo generalno se povećava s godinama. Rješavanje konflikta i emocionalna regulacija takođe postaju kvalitetniji što smo stariji.
Oštećenja mozga su uvijek trajna

Naš mozak se ne rađa s ograničenim brojem ćelija, nego se taj broj obnavlja sve do smrti. Neki neuroni umiru, ali novi se stvaraju čak i kada imate 80 godina. Kada se čovjeku desi povreda mozga, on može izgubiti sposobnost hodanja ili pričanja, ali s vremenom i vježbom (čak i kada nedostaje značajan komad mozga) ove funkcije se mogu povratiti jer mozak gradi nove veze na drugim mjestima i preusmjerava ove funkcije. Ovo se zove plastičnost mozga.

Poznat je slučaj djevojčice po imenu Kristina Santhaus, kojoj su doktori morali odstraniti polovinu mozga jer je imala rijetku bolest mozga Rasmusenov encefalitis i konstantne napade. Djevojčica se oporavila i nastavila je funkcionisati i živjeti sasvim normalno.
Lijeva strana mozga je organizovana, a desna je kreativna

Ovo je možda najčešći mit o mozgu. Mnogi vjeruju da su oni kojima je lijeva polovina mozga dominantna logični, hladni i organizovani, a oni kojima je desna strana mozga dominantna  kreativni, muzikalni, likovnjaci i umjetničke duše. Čak se govori i o zarobljenicima lijeve polovine mozga. Ovo su sve neistine koje nemaju nikakve osnove u istraživanju i ne uče se ni na jednom ozbiljnom fakultetu psihologije.
Polutke mozga su povezane dijelom koji se naziva corpus callosum. Kada obavljamo neki kreativan posao obje strane mozga učestvuju i komuniciraju jedna sa drugom velikom brzinom. Ne postoje nikakvi dokazi da su neke osobe lijevo dominantne, a neke desno dominantne što se tiče mozga. Svi koristimo obje strane mozga.
Vaša memorija je 100% tačan opis nekog događaja ili doživljaja

Iako neki ljudi imaju bolju memoriju od drugih, ničija memorija nije savršena. Svakim novim prisjećanjem dodajemo neke sitne elemente tom sjećanju. S vremenom se naše sjećanje nekog događaja može značajno izmijeniti. Zbog ovog fenomena na suđenjima od 10 svjedoka pljačke ili ubistva često svaki ima svoju priču o onome šta se desilo, a što više vremena je prošlo od događaja to se više sjećanje izmijenilo.
Ako djetetu puštate klasičnu muziku, ono će imati veći IQ

Iako je primamljivo vjerovati u “Mocartov efekat”, nema čvrstih dokaza da slušanje klasične muzike može učiniti bebu inteligentnijom. Cijela zabluda o ovome je krenula s jednom studijom koja je pokazala da odrasli nakon slušanja Mocarta imaju bolje rezultate na jednoj vrsti zadataka. Iz toga su se izrodile ideje i načini zarade na ljudima prodavanjem knjiga i CDova s klasičnom muzikom s obećanjem visokog IQa.
Nekoliko opširnih studija nakon toga nije uspjelo dokazati da ova vrsta muzike povećava IQ.
Igre mozgalice poboljšavaju inteligenciju i memoriju

U jednoj studiji koju je sponzorisao britanski BBC učestvovalo je 8.600 osoba od 18 do 60 godina. Igrali su logičke i misaone igre 10 minuta na dan, tri puta sedmično. Po završetku studije (nakon šest sedmica) nisu imali ništa veći IQ nego kontrolna grupa koja uopšte nije igrala igre.
Vaš IQ ostaje isti cijeli život

Ideja da IQ ostaje isti tokom života je opovrgnuta testiranjem studenata kroz godine. Oko 9% studenata je pokazalo promjene od čak 15 poena u periodu od četiri godine. Takođe je poznat i Flinov efekat, tj. činjenica da prosječni IQ u cijelom svijetu raste od 1930. godine do danas. Testovi se standarizuju tako da srednji IQ uvijek bude 100, ali kada današnji ljudi rade stare testove po starim pravilima gotovo uvijek imaju bolje rezultate nego ljudi od prije 20 ili 30 godina.
Mozak radi bolje pod pritiskom

Iako nas pritisak rokova može motivisati da radimo jače, on ne rezultira boljim performansama mozga. Zapravo je mnogo vjerovatnije da ćemo pod pritiskom imati lošiju funkciju mozga.

Prevarite mozak Ganzfeldovim postupkom

Počnite tako što ćete naštimati šum na radio-prijemniku (frekvencija između radio-stanica). Upalite crveno svjetlo i okrenite ga prema poziciji gdje ćete ležati. Zatim popolovite ping-pong lopticu, lezite na kauč i zalijepite polovice preko očiju.
U roku od nekoliko minuta trebalo bi da iskusite set senzornih poremećaja. Neko vidi konje u oblacima ili čuje glas mrtvog rođaka, neko spektar boja i čudne oblike.
Ljudski um je naviknut na senzaciju i dešavanje tako da kada blokiramo čula (zbog toga i lijepimo ping-pong loptice i slušamo šum) um počne da izmišlja vlastite.

(Nezavisne)

Vijesti

Komentarišite

Your email address will not be published.