TV K3

android aplikacija

instaliraj

"Prosvjeta" – simbol srpskog identiteta

"Prosvjeta" – simbol srpskog identiteta
Gradski odbor Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva “Prosvjeta” u Bijeljini posljednjih godina koristi Dan slovenske pismenosti i kulture – 24. maj, kao priliku za organizovanje Dana ćirilice.

Na taj način “Prosvjeta” ukazuje na sve izraženije ugrožavanje ćiriličkog pisma i na mjere koje bi trebalo preduzimati da se ono zaustavi.

Kako ove godine nema masovnijeg okupljanja građana te time ni obilježavanja Dana ćirilice, iz bijeljinske “Prosvjete” poručuju da je očuvanje ćiriličkog pisma bitan segment očuvanja srpskog nacionalnog identiteta.

Do dolaska učenih grčkih misionara Ćirila i Metodija u Moravsku, Sloveni nisu imali svoje pismo niti pisanu književnost na svom jeziku.

Stoga su Solunska braća prije polaska u veliku misiju sačinila prvu slovensku azbuku – glagoljicu, od 38 slova, i preveli neophodne crkvene knjige sa grčkog na slovenski jezik da bi širenje hrišćanstva i opismenjavanje moravskih Slovena učinili što plodotvornijim.

Poslije smrti Ćirilove /869/ i Metodijeve /885/, zbog sve većeg otpora franačkog sveštenstva širenju hrišćanstva na slovenskom jeziku, učenici i nastavljači djela Slovenske braće povukli su se u Makedoniju i Bugarsku.

Neko od njihovih učenika /Kilment Ohridski, Naum Ohridski ili Konstantin Preslavski/ sastavio je novo, jednostavnije pismo – ćirilicu.

Srbi su, još u to davno vrijeme, ćirilicu prihvatili kao svoje pismo, koje je, uz razumljive reforme, vijekovima bilo, a i danas je srpsko službeno pismo.

Prvi sredonjovjekovni spisi pisani ćirilicom potiču iz 12. vijeka, a među njima je najpoznatije Miroslavljevo jevanđelje.

Osnivač samostalne Srpske pravoslavne crkve, Sveti Sava, poslije prenošenja moštiju svoga oca Nemanje iz Hilandara u Studenicu, “prvi put u srpskim hramovima uvodi ćirilske napise na freskama”.

On je i začetnik srpske pisane književnosti, pošto je u prvoj deceniji 13. vijeka /1210/ ćiriličkim pismom napisao prvu biografiju /Žitije Svetog Simeona/ na srpskoj redakciji staroslovenskog jezika.

Uprkos činjenici što je ćiriličko pismo u svojoj dugoj istoriji preživjelo nekoliko zabrana neprijatelja srpskog naroda, navode u “Prosvjeti”, krajem 20. i u prvim decenijama 21. vijeka došlo je ponovo do njegovog ozbiljnog ugrožavanja.

Pod uticajem globalizacije, otpočelo je potiskivanje ćirilice perfidnijim metodama – tvrdnjama da je latinica praktičnije pismo, da je mnogo pogodnije za savremenu komunikaciju na društvenim mrežama, te da se njime služi ogroman broj stanovnika planete.

Međutim, nijedan od tih navoda nije održiv jer ćiriličko pismo zadovoljava sve kriterijume upotrebe i u najmodernijoj komunikacionoj tehnologiji.

– Problem zamjene ćirilice latinicom nije toliko u moći stranog faktora koliko u neodgovornosti nas, Srba, koji olako prihvatmo tuđe, a odričemo se svoga. Latinica jeste kod nas dugo u upotrebi, ali ona nije srpsko pismo. Mada je u Srbiji i u Republici Srpskoj ćirilica službeno pismo, u praktičnoj upotrebi latinica ima aposlutnu prevlast – upozoravaju iz “Prosvjete”.

U to se lako uvjeriti ako se pogledaju nazivi firmi u bilo kojem većem naselju u Srbiji i Republici Srpskoj, a slična je situacija i u pogledu zastupljenosti latinice u novinskim ustanovama i izdavačkim kućama.

Prošle godine, za Dan ćirilice bijeljinska “Prosvjeta”, u saradnji sa Tehničkom školom “Mihailo Pupin”, organizovala je popisivanje firmi čiji su nazivi ispisani ćirilicom, a rezulati su bili poražavajući.

U ulicama koje su sa tom namjerom pregledane ustanovljeno je da je ćirilicom ispisane nazive imalo samo 25 firmi. Na svečanosti organizovanoj prošle godine na Dan ćirilice učenici Tehničke škole prisutnima su uspješno predstavili rezultate svog istraživanja, a “Prosvjeta” je vlasnicima firmi sa ćiriličnim nazivima u znak zahvalnosti dodijelila priznanja.

Zbog toga, kažu u “Prosvjeti”, aktivnosti na prikupljanju podataka o tome koliko se u Bijeljini poštuju zakonske odredbe o upotrebi ćirilice kao službenog pisma, treba nastaviti čim se za to steknu uslovi.

U ovom kulturnom društvu naglašavaju da je jedan od najvažnijih zadatka srpskog naroda da čuva svoj jezik i pismo.

– Nas Srbe, kao i druge male narode, u civilizovnom svijetu mogu održati samo prave i trajne vrijednosti, a to su pravoslavna vjera, srpski jezik i ćiriličko pismo – ukazuju u bijeljinskoj “Prosvjeti”.

http://credit-n.ru/zaymyi-next.html

TV K3 aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku

Komentarišite

Your email address will not be published.