Najskuplje grijanje u Republici Srpskoj je trenutno na drva, uprkos šumama kao najvećem javnom resursu, a najjeftinije prolaze oni koji koriste električnu energiju.
Za jednu sezonu, po sadašnjim cijenama, jednom domaćinstvu potrebno je oko 1.600 maraka za ogrevno drvo, a gotovo isto toliko treba novca i za pelet.
Oni koji se griju na struju, potrošiće za sedam mjeseci tokom sezone oko 800 maraka, dok oni koji su, recimo, priključeni na banjalučke „Eko Toplane“ plate gotovo 1.000 maraka za grijanje za 50 kvadrata grijnog stambenog prostora.
Na tržištu trenutno vlada nestašica ogrevnog drveta, a tu situaciju koriste dobavljači koji su podigli cijene čak i na 100 maraka po metru.
Cijena gradskog grijanja je već nekoliko godina ista i iznosi 1,65 KM po kvadratu, dok je struja u Republici Srpskoj posljednji put poskupila u maju 2016. godine.
Imajući u vidu kretanja na tržištu i da se sve više domaćinstava preusmjeravaju na struju umjesto ogrevnog drveta, postoji opravdana bojazan da bi električna energija mogla u skorije vrijeme da poskupi. U „Elektroprivredi RS“, međutim, ne najavljuju nove cijene.
Sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta u Privrednoj komori RS Lazo Šinik ocijenjuje da se poremećaji na tržištu moraju što prije zaustaviti.
–Mora se zaustaviti izvoz drveta iz cijele Bosne i Hercegovine i to je naš poznati zahtjev. Nedopustivo je da se domaće potrebe ne mogu zadovoljiti, a da se drvo istvoremeno izvozi. S druge strane, domaći potrošači, prije svega domaćinstva su ucijenjeni da kupuju ogrevno drvo po nerealno visokim cijenama – kaže Šinik.
Podsjećamo da je Hemijska industrija “Destilacija” Teslić ove godine nekoliko puta prekidala proizvodnju zbog nedostatka sirovine koju dobijaju iz “Šuma RS”. Preduzeće “RS Silikon” iz Mrkonjić Grada je najavilo tužbu protiv “Šuma RS” jer ne dobijaju ugovorene količine drvnih sortimenata.
Manja proizvodnja i prodaja
I zvanični statistički podaci ukazuju na nestašicu šumskih sortimenata. Tako je proizvodnja šumskih sortimenata u avgustu ove godine u odnosu na isti prošlogodišnji period manja za 14,2 odsto, a prodaja šumskih sortimenata za 10,2 odsto. Proizvodnja šumskih sortimenata u osam mjeseci manja je za 3,5 odsto nego lane, a prodaja šumskih sortimenta za 6,4 odsto.
(Srpskainfo)