Čak 56 odsto ljudi koji su napustili Srbiju nisu to učinili jer nisu imali posao.
Naprotiv, radili su bilo kao preduzetnici ili u privatnom i državnom sektoru, ali su zbog pet ključnih razloga ipak odlučili da život sa porodicom nastave u inostranstvu.
Prema zvaničnoj evropskoj statistici Srbiju godišnje napusti 51.000 ljudi, a istraživanja pokazuju da više od polovine njih nije otišlo iz zemlje jer nisu imali posao ili zbog toga što nisu mogli da pronađu radno mjesto u struci.
Na spisku razloga koje su naveli u najnovijem istraživanju Mreže za poslovnu podršku koje su radili u saradnji sa kompanijama u zemlji i inostranstvu, pored niske zarade naveli su još četiri “boljke” – nezadovoljstvo uslovima rada i života, previše obaveza i odgovornosti za koje nisu dovoljno nagrađeni, želju da sebi osiguraju veću penziju i udobniju starost, i na kraju, veće mogućnosti za usavršavanjem i napredovanjem.
Uslovi rada
Istraživanje, naime, pokazuje da je 56 odsto onih koji su otišli iz Srbije imali posao, kao i da su to najčešće bili dobri majstori i zanatlije, kao i da je svaki drugi čovjek koji je napustio Srbiju imao menadžerske sposobnosti i veštine.
Takođe, oko 65 odsto ispitanika navelo je u anekti da odlaze zbog želje za većom zaradom i boljim uslovima života, a 17 odsto ispitanika da je glavni okidač za odlazak zapravo penzija koja bi im obezbjedila ugodnu starost.
– Plata najčešče nije bila razlog za odlazak iz firme, jer su mnogi koji su otišli zarađivali daleko više od prosjeka. Bilo je tu više pitanje zadovoljstva onim što rade, kao i načinom postupanja nadređenih, poštovanja prekovremenog rada, pravom na korišćenje odmora kada to žele. Tako se dešava da poslije nekog vremena mnogi radnici jednostavno ne mogu da izdrže da rade u nametnutom, obično ubrzanom ritmu, kao i u okolnostima u kojima svakodnevno nailaze na neočekivane probleme. Ako im se pritom u privatnom životu nametu nove okolnosti koje zahtijevaju dodatna angažovanja, poput rođenja djeteta, ljudi se jednostavno odlučuju za promjenu – kaže Dragoljub Rajić iz Mreže za poslovnu podršku za “Blic Biznis“, navodeći da je opšte poznato da se prekovremeni rad u Srbiji “slabo” plaća ili čak ne plaća, dok u razvijenim zemljama radnici imaju izbor da li će biti plaćeni ili će dobiti odmor.
Veća penzija i udobnija starost
S druge strane, među mlađim generacijama u posljednje vrijeme se javlja još jedan motiv za odlazak u inostranstvo.
Ljudi su postali svjesni da ako dočekaju penziju u Srbiji ona neće biti velika, a ako u inostranstvu rade 10 ili 15 godina mogu da očekuju penziju dovoljnu za pristojan život.
Naime, svaka godina uplaćenog radnog staža u inostranstvu je četiri ili pet puta veća nego u Srbiji.
Prilika za bolju zaradu
Rajić kaže i da oni koji se odluče da odu zbog veće zarade, u inostranstvo odlaze za platu veću i oko četiri puta od one koju primaju u Srbiji.
– Recimo u Irskoj je plata nekoga ko radi za mašinama 2.200 do 2.400 funti, a u Srbiji se za istu poziciju može dobiti najviše 800 ili 900 evra u dobrim komapnijama ako već imaju znanje – dodaje.
Foto: Grammer ad/RAS Srbija
Veća zarada kako kaže, ljudima onda omogućava i da štede, za razliku od Srbije gdje se uglavnom trude da platom “potkrpe” sve mjesečne troškove.
– Naši ljudi su navikli da žive skromno, pa tako u inostranstvu vrlo lako mogu da za nekoliko godina uštede i oko 20.000 evra – kaže Rajić.
I predsednik kompanije “Galeb Grup” Radoslav Veselinović kaže da su niska pimanja glavni okidač za odlazak, a da je sve ostalo samo dolilo “ulje na vatru”.
– Potrebno je smanjiti namete preduzećima, poreze i doprinose na platu kako bi poslodavci mogli da povećaju zarade i da zadrže radnike. Teško je ovako bilo šta promijeniti, a još teže gledati kako nam najkvalitetniji radnici odlazi – kaže Veselinović za „Blic Biznis”.
Stres na minimumu
U razvijenim zemljama se tačno zna radno vrijeme, naši ljudi obično rade do četiri popodne, a mnogi koji imaju djecu rade pola radnog vremena.
Smještaj koji plaćaju najčešće je u blizini škola i vrtića, a često je i posao u blizini kuće.
Sve to smanjuje potrebu za putovanjima, mogućnost da gubite vrijeme zbog gužve i na kraju da se nervirate.
Istovremeno u inostranstvu se znatno manje komunicira sa državnim aparatima, mnogo manje dodira imaju građani i sa poreskom upravom, sudovima, carinom. Komunikacija je uglavnom elektronska.
Usavršavanje i napredovanje
Istraživanje pokazuje i da oko 10 odsto zaposlenih koji idu inostranstvo to čine zbog boljih prilika za obrazovanje i profesionalno usavršavanje.
U razvijenijim zemljama vrlo često dobiju i mogućnost da rade na značajnim projektima kao i da uče od poznatih stručnjaka.
Upozorio i MMF
Zbog značajnog odliva radne snage MMF je nedavno sugerisao Vladi Srbije da donese paket mera kako bi se zaustavio “odliv mozgova”, odnosno spriječile dalje migracije. Tom prilikom su naveli i posljedice.
– Značajan odliv radnika, uključujući kvalifikovanu radnu snagu, smanjuje radnu snagu i produktivnost u Srbiji, što negativno utiče na rast – upozorio je MMF.
Srpskainfo