TV K3

android aplikacija

instaliraj

Parastos Srbima ubijenim u martovskom pogromu na Kosmetu

U beogradskoj Crkvi Svetog Marka služen je parastos žrtvama albanskog pogroma nad Srbima koji se dogodio na Kosovu i Metohiji 17. marta 2004. godine.

Parastos Srbima ubijenim u martovskom pogromu na Kosmetu

 

Parastos, koji su služili sveštenici Crkve Svetog Marka, organizovalo je Udruženje Srba sa Kosova i Metohije. Potpredsjednik Udruženja Dragoslav Lazić rekao je da se parastosom odaje pošta stradalim i protjeranim Srbima sa Kosmeta, te podsjeća na činjenicu da strani moćnici i vlasti u Prištini i dalje nastoje da dešavanja iz 2004. godine gurnu u zaborav. “Na ovaj način želimo da podsetimo demokratski svijet da se 17. marta 2004. godine u srcu Evrope desilo etnički motivisano nasilje koje je imalo za cilj da sa Kosova i Metohije protjera sve Srbe i da na toj teritoriji zatre svaki trag njihovog postojanja”, naveo je Lazić. On je podsjetio na činjenicu da do sada nije sporvedeno pravedno suđenje za sve one koji su organizovali martovski pogrom i koji su sproveli ubijanje, protjerivanje i etničko čišćenje Srba sa Kosova i Metohije, kao i uništavanje njihove imovine i kulturnih i duhovnih objekata.

“Svi mi imamo pravo da danas planiramo bolju budućnost, ali nikako nemamo prava da zaboravimo sve ono što se desilo. Na to treba stalno podsjećati i raditi na otkrivanju organizatora i učesnika pomenutih događaja sa ciljem građenja neke nove budućnosti”, rekao je Lazić.

Iz Udruženja je ranije saopšteno da je martovski pogrom imao i vjerksi aspekt, na kojem se sve očiglednije temelji ekstremizam kosmetskih Albanaca, što potvrđuje činjenica da veliki broj džihadista i pripadnika “Islamske države” dolazi sa Kosova da se bori na raznim ratištima, čineći neviđena zvjerstva.

“Ocjenjujemo da demokratski svijet i danas, kao i u protekle gotovo dvije decenije, zatvara oči pred očiglednim narastanjem radikalizma među kosmetskim Albancima, naročito radikalnog islama, koji dobija alarmantne razmjere”, navedeno je u saopštenju.

Najveći etnički motivisani sukobi na Kosovu i Metohiji od dolaska međunarodnih snaga izbili su 17. marta 2004. godine, nakon što je policija Unmika pronašla tijela dvojice albanskih dječaka u rijeci Ibar u selu Čabar kod Zubinog Potoka, na sjeveru Kosova. Albanci su za njihovu smrt optužili Srbe i krenuli u odmazdu.

Prve žrtve bili su Borivoje Spasojević /53/ i Jana Tučev /36/ iz sjevernog dijela Kosovske Mitrovice, koje je ubio snajperista iz albanskog dijela grada.

U neredima koji su uslijedili u naredna dva dana šest gradova i deset sela je etnički očišćeno, uništeno je ili oštećeno 800 kuća, 35 pravoslavnih crkava i manastira, među kojima 18 spomenika kulture. Do temelja su srušeni manastir Devič kod Srbice i konaci manastira Svetih Arhangela kod Prizrena. U Prizrenu su izgorjele i crkve Bogorodice Ljeviške iz 14. vijeka i Svetog Đorđa iz 16. vijeka na čijem je svodu ispisana prijeteća poruka “Smrt Srbima”.

Za ovu tragediju nad srpskim narodom na Kosovu i Metohiji, njihovom imovinom, crkvama i manastirima odgovarao je veoma mali broj ljudi, a izrečene kazne bile su gotovo simbolične.

 

DANI KADA SU GORJELE KUĆE I CRKVE

U srpskim sredinama na Kosmetu obilježeno je 12 godina od pogroma Srba, u kome su albanski napadači ubili osam lica, porušili 36 crkava i spalili više od osamsto kuća. U školama u svim srpskim sredinama, parastosom koji je služio Vladika Teodosije u Manastiru Gračanica, polaganjem bijelih ruža na umjetničkoj instalaciji “Mising” i akademijom u Domu kulture obilježena je tužna godišnjica.

Direktor Kancelarije Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić rekao je okupljenima da se “danas ne osvrćemo na prošlost zato što smo, kako neki kažu, `u prošlosti zaglavljeni`, već zato što je prošlost naša sadašnjost”.

“Niko ovako raskošnu i bogatu zemlju ne napušta iz dobre volje, već zato da bi sačuvao goli život i da bi se sklonio od divljaštva i zuluma”, naveo je Đurić.

On smatra da se o martovskom pogromu ne može govoriti mimo istorijskog konteksta jer su srpske tapije na Kosovu i Metohiji vijekovima ispisivane krvlju naroda. Martovski pogrom 2004. godine trebalo je da bude posljednja etapa realizacije programa čiji je cilj apsolutno etničko čišćenje Srba i albanska dominacija na Kosovu i Metohiji.

Đurić naglašava da se pogrom nije mogao dogoditi bez dugotrajne i temeljne pripreme, te da se o organizatorima može samo da nagađa jer za taj zločin do danas niko nije odgovarao. On je poručio da srpsko rukovodstvo ne želi konflikte i zatvaranje istorijske stranice prepoznatljive po konfliktima.

Veljko Odalović, generalni sekretar Ministarstva spoljnih poslova Srbije i predsjednik Komisije za nestala i kidnapovana lica, u ime porodica stradalih i u ime države Srbije, zatražio je da pred lice pravde budu izvedeni oni koji su naručili i počinili martovski pogrom.

Vladika Teodosije je u svojoj besjedi istakao da martovski pogrom – nije uspio. “Posle pogroma započela je obnova srpskih crkava i srpskog naroda na Kosovu i Metohiji”, naveo je vladika, upućujući apel srpskom narodu de ne prodaje imanja i da ne napušta zemlju, kao i da ostavi svojim nasljednicima ono što je preuzeo u nasljedstvo od svojih slavnih predaka.

 

POZIV SRBIMA DA OSTANU NA SVETOJ KOSOVSKO-METOHIJSKOJ ZEMLJI

 

Njegovo preosveštenstvo vladika raško-prizrenski i kosovsko-metohijski Teodosije danas je, poslije služenja parastosa žrtvama martovskog pogroma 2004. godine, pozvao vjerni srpski narod da ostane na svome i da sačuva ono što su mu preci ostavili u nasljedstvo. “Obeležavajući 12 godina od martovskog pogroma moramo da se setimo svih nevino stradalih na Kosmetu, koji su stradali samo zato što su Srbi”, rekao je vladika okupljenima u Domu kulture u Gračanici.

Na ovaj dan prije 12 godina, podsjetio je vladika Teodosije, gorjele su srpske crkve od Prizrena do Kosovske Mitrovice, od Obilića do Peći i Đakovice, a nekoliko hiljada Srba je protjerano sa svojih ognjišta, dok ih je osmoro postradalo.

Prema njegovim riječima, cilj je bio protjerati i uništiti sve srpsko što je ikada postojalo na Kosmetu. Vladika je dodao da je martovski pogrom samo jedno u nizu stradanja koje je Srpska pravoslavna crkva sa svojim vjernim narodom vijekovima prolazila, svjedočeći svoju pravoslavnu vjeru i predanje Svetog Save. /srna

 

 

Komentarišite

Your email address will not be published.