I u drugom susretu pape Franje i Andreja Plenkovića u Vatikanu, hrvatski premijer nije dobio odgovor kada će i hoće li uopšte kardinal Alojzije Stepinac biti proglašen svetim.
– Poruka koju imamo je poruka strpljenja – rekao je Plenković nakon audijencije koja je trajala 22 minuta i na kojoj se i kanonizacija Stepinca našla na dnevnom redu. – Pozicija vlade konkretno u ovom slučaju, a mogu reći i cijelog hrvatskog naroda je da su naša očekivanja i želje poznati, tu se ništa ne mijenja. Ono što očekujemo je da se cijela ta procedura kako treba dovrši u okviru Katoličke crkve.
Očigledno je da se papa ni ovoga puta nije izjasnio hoće li za njegovog pontifikata uopšte više biti razmatran “slučaj Stepinac”. Plenković je o tome govorio i sa državnim sekretarom Svete stolice kardinalom Pjetrom Parolinom, koji je mogao samo da mu prenese da konačnu odluku može jedino dati sam papa.
Papin stav, kada je reč o Stepincu je sasvim jasan i on je o tome govorio veoma otvoreno i prošle godine, nakon što je posetio Sjevernu Makedoniju i Bugarsku. Tada je rekao da je došlo do nerazjašnjenih tačaka koje se tiču istorije i da je zamolio patrijarha Irineja za pomoć. Papa je kazao i da je Irinej “veliki patrijarh”, koji mu je pomogao i zajednički je nakon toga osnovana mješovita komisija kojoj je bio jedini cilj da se dođe do istine.
– Čemu služi jedna izjava o svetosti, ako nije jasna istina. Ne smijemo pogriješiti, ja se istine ne bojim – rekao je tada papa i poslao jasnu poruku da neće na brzinu donositi odluku.
Od tada do danas ništa se nije izmjenilo, a sve je to Plenković znao i za vreme prvog zvaničnog boravka u Vatikanu pre više od dve godine. Tada je doduše hrvatski premijer, prije svega zbog domaće javnosti, bio optimističniji i tvrdio je da cijeli postupak ide “u dobrom smijeru”, a sada je pozvao na strpljenje, jer se između ta dva susreta pape i Plenkovića ništa bitnije nije pomaklo u kanonizaciji Alojzija Stepinca.
Crkva i dalje proučava mnoge dokumente koji joj stoje na raspolaganju, pogotovo one koji se tiču aktivnosti zagrebačkog nadbiskupa 1941. godine, kada su ustaše došle na vlast. Istovremeno, papa ne želi da pogriješi jer bi to dovelo do nesagledivih posledica i na relaciji Katoličke i Pravoslavne crkve, a cilj pape je da u dogledno vrijeme, ako se stvore uslovi, dođe do novih pozitivnih pomaka u životu dviju crkava.
Zasigurno je želja Vatikana da dođe i do istorijskih putovanja pape Franje prvo u Beograd, a nakon toga i u Moskvu. Tako kanonizacija Stepinca nije prioritet ni za Vatikan, ni za papu, a samom Plenkoviću ova poseta Svetoj stolici može dati vjetar u leđa za predstojeće izbore u HDZ-u.
Alojzije Stepinac
ŠEST SESIJA UKRŠTANjA DOKAZA
RIJEŠENOST da rasvijetli ličnost i delo kontroverznog hrvatskog kardinala iz vremena NDH papa je pokazao inicijativom za formiranje mešovite komisije SPC i Hrvatske biskupske konferencije. Ovo tijelo, sastavljeno od srpskih i hrvatskih velikodstojnika i istoričara, održalo je 2016. i 2017. godine šest sesija razgovora, tokom kojih su analizirani svi aspekti Stepinčeve sporne biografije. Srpska strana iznela je na ovim sastancima sve raspoložive dokaze koji ukazuju na odgovornost hrvatskog kardinala za genocid koji je u NDH počinjen tokom rata nad Srbima, Jevrejima i Romima.
EKUMENSKI DIJALOG
Jedna od tema razgovora pape i hrvatskog premijera, čija zemlja trenutno predsjedava Evropskoj uniji, bila je i ekumenski i međureligijski dijalog. Plenković je papu i državnog sekretara upoznao i sa pripremama za zagrebački samit koji treba da se održi u maju, a na kojem bi centralna tema bilo proširenje EU.
Izvor: novosti.rs