U zloglasnom ustaškom uporištu iz Drugog svjetskog rata, Fazlagića Kuli kod Gacka, svečano je otvorena spomen-česma u čast stradalim Bošnjacima iz tog sela.
Međutim, kako su objasnili govornici na toj manifestaciji, spomen-česma pored lokalne džamije nije izgrađena samo u znak sjećanja na poginule Bošnjake u posljednjem ratu, već za sve bošnjačke “šehide” iz Fazlagića Kule, pa tako, valjda, i za ustaške zlikovce koji su prije nešto više od pola vijeka zavili u crno brojna srpska mjesta u istočnoj Hercegovini.
Da jedna lokalna svečanost poprimi razmjere ozbiljnog skandala pobrinuo se ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH Aljoša Čampara, koji je pored nove česme potvrdio da se radi o spomeniku svim žrtvama “četničkih hordi”, koje su, kako je rekao, drugi put u skorijoj istoriji željele da iskorijene Bošnjake.
Za šlag na torti skandaloznog odavanja počasti ustašama iz tog sela pobrinuli su se pripadnici Oružanih snaga BiH, koji su, kako se na fotografijama jasno može vidjeti, čuvali počasnu stražu ispred novootvorene česme.
Iako se Fazlagića Kula nalazi na teritoriji opštine Gacko i, prema tome, čini sastavni dio Republike Srpske, na navedenoj svečanosti nije se mogla primjetiti nijedna zastava RS. Umjesto toga, prostor oko česme, pored zvanične zastave BiH, ukrašavala je zelena zastava s polumjesecom i zvijezdom, kao i ratna zastava tzv. Armije BiH kojoj su stražu držali vojnici OS BiH.
Zvanično objašnjenje od nadležnih iz Ministarstva odbrane BiH povodom angažovanja počasnog voda Oružanih snaga BiH u Fazlagića Kuli, odnosno odgovor na pitanje po čijem zahtjevu i odobrenju su pripadnici OS poslati na navedeni događaj, još nismo dobili.
O odavanju počasti ustašama iz “malog Berlina”, kako su Fazlagića Kulu rado nazivali njeni mještani u Drugom svjetskom ratu, budući da su partizani to selo uspjeli da oslobode tek nakon sloma Hitlerove Njemačke u maju 1945, nisu bile upoznate ni vlasti u Gacku. Načelnik te opštine Milan Radmilović za Srpskainfo kaže da ga o nedjeljnoj svečanosti u tom selu niko nije obavijestio, niti je za to tražena saglasnost organa lokalne samouprave.
– O otvaranju te spomen-česme nismo bili obaviješteni, niti je bilo ko tražio naše učešće na tom događaju – tvrdi Radmilović.
Vrijedi podsjetiti i da je Fazlagića Kula prije nepune dvije godine, u vrijeme održavanja referenduma o Danu RS, takođe dospjela u žižu javnosti kao jedino mjesto u Republici Srpskoj u kojem je bilo spriječeno održavanje referenduma. Naime, tamošnji Bošnjaci su zabranili da se mještani Fazlagića Kule izjasne o tome da li 9. januar treba da se obilježava kao Dan RS.
Kao istorijska činjenica izdvaja se i to da je to gatačko selo, od svih ostalih mjesta koja su se za vrijeme Drugog svjetskog rata nalazila u granicama tzv. NDH, bilo specifično po tome što su doslovno svi muškarci bili u ustaškim formacijama.
Neslavna istorija
Fazlagića Kulu istorija je zabilježila kao jedno od najradikalnijih i najtvrđih ustaških uporišta u Drugom svjetskom ratu.
Odmah po proglašenju monstruozne NDH Kuljani su se „proslavili“ stravičnim zvjerstvima po srpskim selima širom Hercegovine, među kojima i pokoljem više od 130 Srba iz okoline Bileće, koji su 4. i 5. juna 1941. bačeni u Korićku jamu.
Zločine ustaša iz Fazlagića Kule i pokolj nad Korićkom jamom detaljno je opisao i Vuk Drašković u svojoj knjizi „Nož“.