Porodice ratnih vojnih invalida prve i druge kategorije, civilnih žrtava rata, te poginulih boraca u RS godinama su imale pravo na dodatak na djecu bez obzira na materijalno stanje, ali sada to više nije tako.
Od početka ove godine i na njih se, nakon mnogo godina, primjenjuje pravilo cenzusa. Ovakva promjena Zakona o dječjoj zaštiti i pravila za isplatu ovog dodatka neprijatno je iznenadila višečlane porodice nekih ratnih vojnih invalida, koje su sada ostale bez podrške od oko 106 KM mjesečno.
Jedan od njih je banjalučki ratni vojni invalid druge kategorije i otac troje djece, koji je za Srpskainfo ispričao kako je nedavno saznao da više ne može da ima ovaj dodatak, kada je otišao da obnovi papire za to pravo.
– Kao i svake godine, otišao sam da obnovim papire, jer se to radi u ovom periodu godine. Međutim, nakon devet godina rečeno mi je da više nemamo pravo na dodatak za drugo i treće dijete, jer se sada gleda i cenzus. Po tome, naša porodica ima primanja po članu porodice koja prelaze cenzus i tako smo ostali bez tog dodatka. Ja zbog svog invaliditeta ne mogu da radim, pa je i to bilo značajno. Slična je situacija, vjerovatno, i kod drugih porodica – kaže naš sagovornik.
Koliko se porodica ratnih vojnih invalida, te civilnih žrtava rata i poginulih porodica našlo u ovoj situaciji, u Fondu za dječju zaštitu RS ne mogu tačno da kažu.
– Pravo na dodatak na djecu ostvaruje prosječno više od 25.000 djece. Za to pravo Fond na godišnjem nivou izdvaja gotovo 19 miliona KM. U prošloj godini je to bilo tačno 27.295 djece. S obzirom na to da nova baza podataka ne sadrži posebne podatke o kategoriji RVI, nismo u mogućnosti da preciziramo broj onih koji koriste pravo na dječji dodatak, a vjerujemo da većina njih i dalje koristi to pravo. Naglašavamo da ovo pravo nije ukinuto za ove korisnike, samo što ga oni sada ostvaruju po redovnim uslovima, kao i sva ostala djeca. Dječji dodatak je pravo iz dječje zaštite i zbog toga se ne izvodi iz statusa invalidnosti roditelja, koji po tom osnovu ostvaruju druga prava predviđena zakonom – kaže portparol Fonda Marko Milisav.
Po novom Zakonu o dječjoj zaštiti u RS, koji je stupio na snagu 1. januara, cenzus se i sada ne primjenjuje kod isplate dodatka za djecu bez roditeljskog staranja, djecu koja primaju dodatak za pomoć i njegu drugog lica, djecu čiji su roditelji korisnici novčane pomoći, te djecu kojoj je po nalazu ljekara potrebna pojačana njega.
Na pitanje zašto su na ovaj način promijenjeni propisi, te da li je na to uticala i činjenica da je novim zakonom uvedeno i novo pravo na naknadu nezaposlenim majkama, iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS, koje je bilo predlagač zakona, ističu da novac treba usmjeriti djeci sa najizraženijim potrebama.
– Cilj svih mjera u oblasti dječje zaštite jeste, prije svega, da se sredstva dječje zaštite usmjeravaju prema djeci sa najizraženijim potrebama. To ne treba dovoditi ni u vezu sa povećanim obuhvatom prava iz Zakona o dječjoj zaštiti, za šta su obezbijeđena dodatna sredstva – kažu u Ministarstvu.
Nisu prihvatili amandmane
– Mi odavno tražimo da ta pravila budu manje rigorozna, uključujući to da se cenzus ukine, a da dodatak ima svako dijete u RS, ali nas nisu poslušali ni kod donošenja novog zakona. Zapravo, nisu prihvatili ništa od naših 18 amandmana na novi Zakon, koje smo uputili svim poslanicima u Narodnoj skupštini RS – kaže predsjednik Udruženja porodica za četvoro i više dece u RS Jovan Radovanović, koji smatra i da su nova pravila još nepovoljnija nego ranija.
Srrpskainfo