Ni nakon 30 godina niko nije osuđen za ubistva Srba u akciji “Maslenica”

January 22, 2023, 12:21 pm

U Crkvi Svetog Marka u Beogradu danas je služen parastos za 348 stradalih Srba u Ravnim Kotarima i na Malom Alanu u januaru 1993. godine u akciji hrvatskih oružanih snaga “Maslenica”, u kojoj su ubijene i 34 žene i troje djece starosti do 12 godina.

Pomen je organizovalo Udruženje porodica nestalih i poginulih lica “Suza”, čiji predsjednik Dragana Đukić ističe da se 30 godina nakon akcije “Maslenica” ne zna sudbina 11 nestalih, od kojih su šestoro civili.

Đukićeva je rekla Srni da za počinjene zločine, od kojih je najteži likvcidacija i masakriranje 22 pripadnika Srpske vojske Krajine, još niko nije odgovarao.

“Nažalost, porodice nestalih još ne znaju istinu o svojim najmilijima, ne mogu da ih sahrane i žive u bolnoj neizvesnosti. Nije lako ni ovim drugim porodicama koje su doživele tragedije, jer nema saosećanja i ne govori se o zločinu, za koji niko nije osuđen. Prosto, kao da se ništa nije desilo, iako je jedina krivica ubijenih bila to što su Srbi”, rekla je Đukićeva.

Predsjednik Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas” Savo Štrbac kaže da i sam pokušava da nađe odgovore na pitanje zašto još niko nije osuđen iako su prikupljeni svi dokazi i nema nikakve dileme o tome koliko je ljudi ubijeno i koliko je među njima bilo civila i djece.

“Sve je dokumentovano, a dokaze su sa nama prikupljali i pripadnici Unprofora, ali još ništa nije pokrenuto ni pred domaćim, niti pred međunarodnim sudovima”, rekao je Štrbac za Srnu.

On vjeruje da Hrvati sigurno neće procesuirati svoje sunarodnike dok ih ne pritisne međunarodna zajednica, ali da ostaje nada da će to uraditi pravosuđe Srbije, kao što je učinilo pokretanjem postupka za zločin na Petrovačkoj cesti, počinjen u akciji “Oluja”.

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta smatra da nije realno očekivati procesuiranje nalogodavaca, organizatora i počinilaca monstruoznog zločina u akciji “Maslenica”, jer brojne činjenice pokazuju da je hrvatsko pravosuđe etnički motivisano i da je u funkciji zaštite ratne politike Franje Tuđmana, čiji je cilj bio stvaranje etnički čiste hrvatske države bez ili sa što manje Srba.

“Taj zadatak treba da preuzme Tužilaštvo Srbije za ratne zločine, ali se to još nije desilo, iako u Srbiji postoji zakon o procesusuiranju ratnih zločina na prostoru bivše Jugoslavije. Krajnje je vrijeme da srpsko tužilaštvo počne da pokreće istrage, da podiže optužnice i donosi presude za brojne masovne i planske zločine nad srpskim civilima i ratnim zarobljenicima”, rekao je Linta za Srnu.

Parastosu su prisustvovali rodbina i prijatelji žrtava, predstavnici udruženja porodica poginulih i nestalih i organizacija koje se bore za istinu o stradanjima srpskog naroda i za prava izbjeglih Srba.

Nakon parastosa položeni su vijenci i cvijeće na spomenik stradalima u ratovima devedesetih godina prošlog vijeka na prostoru bivše Jugoslavije u Tašmajdanskom parku.

Akciju “Maslenica”, čiji je epilog gotovo 350 ubijenih i nestalih Srba, kao i protjerivanje više od 10.000 ljudi sa područja Ravnih Kotara, planirali su i izveli hrvatski generali Janko Bobetko, Ante Gotovina, Ante Roso, Mirko Norac i Mladen Markač uz znanje i odobrenje tadašnjeg predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana.

Najviše su stradala srpska sela Islam Grčki, Kašić i Smoković, kao i etnički mješovita sela Murvica, Crno, Zemunik Gornji, Poljica i Islam Latinski.

Srbi iz tih sela su ubijani, prognani ili odvedeni u zatvore i logore, a njihova imanja su opljačkana i uništena, dok su kulturni spomenici, groblja i crkve oskrnavljeni ili porušeni.

Među tim objektima su bili Dvori Stojana Jankovića u Islamu Grčkom sa malom Crkvom Svetog Georgija, osveštanoj 1675. godine, u kojoj je sahranjen poznati književnik Vladan Desnica, te Crkve Svetog Georgija u Smokoviću i Svetog Ilije u Kašiću, koje su osveštane 1567, odnosno 1872. godine.

Akcija “Maslenica” izvedena je u toku realizacije Vensovog plana, kojim je godinu dana ranije stavljena pod zaštitu Unprofora, tako da je riječ o klasičnoj agresiji, kojom je Hrvatska prisvojila desetine kilometara kvadratnih teritorije na Ravnim Kotarima, uključujući aerodrom Zemunik, preuzevši kontrolu nad branom i hidroelektranom Peruća.

Izvor: SRNA

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *