Nevjerovatne činjenice o golubovima: Kako su nam pomagali kroz istoriju

December 2, 2019, 8:48 am
Na spomen goluba, pojedinci će na prvu pomisliti na prljave i beskorisne ptice koje im kradu sendvič, piše BBC. Mnogi Britanci ih smatraju štetnicima pa ih nazivaju “štakorima s krilima”. Međutim, golub je daleko više od onoga što vidimo. Zapravo im moramo biti jako zahvalni.

Istražujući svijet golubova u emisiji Natural Histories, Brett Westwood i Verity Sharp otkrivaju kako je ustvari veza između čovjeka i goluba jedna od najstarijih na svijetu.

Stoga, Westwood i Sharp donose nekoliko činjenica koje bi vam mogle promijeniti mišljenje o jednoj od najnerazumnijih ptica.

Golub je najbolji glasnik prirode

Golubovi su učinkoviti glasnici zbog svojih urođenih sposobnosti navigiranja koje im omogućavaju da se vrate u svoje gnijezdo čak i kilometrima daleko.

Nije sasvim jasno kako to rade. Neki misle da koriste Sunce, dok drugi vjeruju da je to magnetorecepcija kroz koju uz pomoć magnetskih čestica u gornjem kljunu preslikavaju svoj položaj, a neki čak misle da se navigiraju koristeći svoj miris ili doslovno prateći svoj kljun.

Zahvaljujući ovim sposobnostima, golubovi su se oduvijek koristili za dostavu poruka. Oni su čak korišteni za proglašavanje pobjednika Olimpijskih igara prije nekih 3.000 godina.

Spasili hiljade života tokom svjetskih ratova

Udomljeni golubovi tokom Prvog i Drugog svjetskog rata koristili su se za prijenos važnih poruka. Kada bi sletjeli, oglasilo bi se zvono koje je vojnicima bilo znak da je stigla poruka.

Te poruke često su bile presudne i upozoravale bi vojsku na poloožaj neprijatelja ili potrebu za dodatnim pojačanjem. Kao takav, posao goluba bio je veoma opasan. Neprijateljski vojnici pokušali su ih oboriti kako bi spriječili da se poruke vrate u kasarne.

Golubovi su do te mjere bili sastavni dio ratnih napora da su čak 32 goluba odlikovana Dickinovom medaljom.

Foto: Arhiv/Klix.baFoto: Arhiv/Klix.ba

Ogromnim brzinama prelaze velike udaljenosti

Golubovi mogu preletjeti gotovo 1.000 kilometara u jednom danu, a letove duže od 1.500 kilometara zabilježile su ptice u takmičarskim utrkama golubova.

Najbolji letači među golubovima lete brzinom većom od 160 kilometara na sat. Stoga su ovi brzi golubovi itekako poželjni među bogatašima. Ranije ove godine trkački golub imena Armando prodat je kineskom entuzijasti za rekordnih 1,1 milion funti.

Pomogli Darwinu u njegovoj teoriji evolucije

Golubovi su odigrali presudnu ulogu u razvoju hipoteze koja je promijenila svijet – Darwinova teorija evolucije.

Engleski naučnik uzgajao je golubove u svom vrtu, eksperimentišući križanje ptica s različitim karakteristikama kako bi stvorio različite karakteristike kod njihovih potomaka – duže noge, kraće kljunovi ili tamnije perje.

Na ovaj način Darwin je prirodnim odabirom prikupio vrijedne dokaze za svoju teoriju evolucije.

Golubovi položili test ogledala

Možda vam se tako ne čini, ali golubovi su nevjerovatno inteligentna bića. Oni su među malim brojem vrsta bića koji su položili test ogledala. To je test koji mjeri samosvijest određivanjem da li životinja može prepoznati vlastiti odraz u ogledalu.

Jedina druga živa bića koja su prošla ovaj test samospoznaje su čimpanze, bonobo majmuni, orangutani, delfini, slonovi i ljudi. Ptice obično napadaju vlastiti odraz, ali ne i golub.

Golubovi vjeruju u progresivno roditeljstvo

Golubovi su veliki obožavatelji zajedničkog roditeljstva, pri čemu i mama i tata dijele brigu o svojim ptićima. Čuvaju ih naizmjenično inkubirajući jaja, a ta podijeljena odgovornost čak ide čak i do hranjenja mladunaca. I muški i ženski golubovi proizvode masti i proteine koji se koriste za prehranu njihovih potomaka.

Foto: Arhiv/Klix.baFoto: Arhiv/Klix.ba

Privatnost na nivou

Golubovi su posvuda. Preplavljuju naše ulice, parkove i trotoare. Ipak, jeste li ikada vidjeli ptiče goluba? Odgovor je gotovo definitivno ne. Postoji nekoliko razloga za to.

Prije svega, čak su i naši samouvjereni gradski golubovi vrlo tajnoviti kada je u pitanju odabir mjesta gnijezda. Sakrivaju ih na krovovima, crkvenim kulama i u napuštenim zgradama. Drugo, bebe golubovi, poznati kao čupavci, ostaju u gnijezdu i daleko od ljudskih očiju sve dok ne poprime izgled odraslih ptica. Jeste li znali da je ptiče goluba zapravo žuto?

(Klix.ba)

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *