Sutrašnje stupanje na snagu SSP-a trebalo bi da bude čin formalne prirode, međutim ovaj događaj nesumnjivo označava ključni politički momenat, koji će dugoročno odrediti evropski put BiH, započet još prije 18 godina.
Dugogodišnje teško i nerješivo pitanje dogovora o načinu provođenja presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić i Finci” sada će zamijeniti politički gotovo jednako težak proces postizanja dogovora o mehanizmu koordinacije institucija i organa vlasti s EU. Šta su prava i ovlasti kantona, a šta entiteta, odnosno kako postići dogovor o jedinstvenom nastupu u Briselu, pitanje je o kojem u ovom trenutku postoji tek minumum konsenzusa u BiH.
Da će u utorak EU verificirati potpuni SSP-a, juče je za “Nezavisne” potvrdio i Mladen Ivanić, predsjedavajući Predsjedništva BiH, koji će se isti dan u Luksemburgu sastati s Federikom Mogerini, visokom predstavnicom EU za vanjsku politiku i sigurnost.
Ivanić naglašava da će pitanje mehanizma koordinacije biti ozbiljno evropsko pitanje, koje je nužno riješiti čim prije.
“Pitanje mehanizma koordinacije, koje će vrlo brzo doći na dnevni red, prevashodno je dogovor između predsjedavajućeg Savjeta ministara i entitetskih premijera. A što se tiče kantona, mislim da oni ne mogu imati pravo veta i potpune blokade procesa”, ističe Ivanić.
Smatra kako je stoga neophodno pronaći mehanizam deblokade.
“S obzirom na to da SDA i HDZ upravljaju većinom kantona, na njima je ključna odgovornost. Dakle, ili na nivou dogovora Izetbegović – Čović, kroz Predsjedništvo BiH, ili Zvizdić – Bevanda, kroz Savjet ministara. Tako ja to vidim”, istakao je juče Ivanić te dodaje da kantoni mogu učestvovati u razgovorima, ali nikako i blokirati cijeli proces.
Da je Vijeće ministara to koje treba da postigne dogovor i uokviri mehanizam koordinacije, podsjeća i Šefik Džaferović, predsjedavajući Predstavničkog doma parlamenta BiH. On smatra da BiH ne treba kompleksan mehanizam, nego jednostavno rješenje.
“To je pitanje tehničke prirode, koje pravnu stečevinu EU treba da uključi u pravni sistem države. Dakle, mehanizam koordinacije treba svesti na tehničko pitanje, bez uključivanja političkih. Država treba da govori jednim glasom i svi nivoi vlasti će biti uključeni, tu nema ništa sporno”, kaže Džaferović.
On pozdravlja predstojeće stupanje na snagu punog SSP-a.
“To je očekivana stvar, BiH sada ulazi u ugovorni odnos s EU, sada slijede prava i obaveze”, rekao je Džaferović.
Nikola Lovrinović, zamjenik predsjednika HDZ-a i predsjedavajući Zajedničke komisije parlamenta BiH za evropske integracije, smatra da do dogovora treba doći na tragu briselskog sporazuma kada su u pitanju Izborni zakon i mjerodavnost svih nivoa vlasti u BiH.
“Očekivali smo da će stvari ići drugim tokom. Mislim da stepen uvažavanja treba da bude veći, ali i poštivanje ustavnih nadležnosti, a tehnički se mehanizam može usklađivati da govorimo jednim glasom”, poručuje Lovrinović.
Sifet Podžić (DF), član Zajedničke komisije parlamenta BiH za evropske integracije, dodaje da situacija u vezi s pitanjem mehanizma koordinacije nije ništa neobično za BiH.
“Ipak, vjerujem da će se pronaći kompromis”, kaže Podžić.
Međutim, svi politički faktori i predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti ne dijele isti optimizam. Među njima je i Milica Marković, poslanik SNSD-a i član Zajedničke komisije parlamenta BiH za evropske integracije.
“Bez mehanizma koordinacije neće se moći ništa aktivno raditi, a ja nisam baš optimista da će biti dogovora. Doduše, SNSD je opozicija i na nama nije da previše lupamo glavu o tome. Međutim, nećemo dozvoliti da se u cijelom procesu nadležnosti prenose, jer Vlada RS mora biti pitana, a ukoliko SDS to dopusti, nastojaćemo da ih spriječimo”, poručuje Markovićeva.
Markovićeva pozdravlja stupanje na snagu cjelovitog SSP-a.
“Ovo je prvi korak i prva stepenica, ovo je debliokada evropskog puta BiH, jer bez ovoga nema ništa”, zaključuje ona.
Ključni događaji na evropskom putu BiH
– 1997. Vijeće ministara EU postavilo političke i ekonomske uslove za razvoj odnosa s BiH.
– 1999. počinje Proces stabilizacije i pridruživanja (SAP), koji nudi jasnu mogućnost integracije za BiH u EU.
– 2000. objavljena “mapa puta” EU. Definisano 18 ključnih uslova koje BiH treba da ispuni kako bi se pristupilo izradi Studije izvodljivosti.
– 2000. uveden bescarinski pristup proizvoda iz BiH unutrašnjem tržištu EU.
– 2003. Evropska komisija usvojila ocjenu Studije izvodljivosti sa 16 prioritetnih oblasti za reformski napredak.
– 2005. zvanično pokrenuti pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) BiH i EU.
– 2007. uspostavljen Instrument pretpristupne pomoći (IPA), namijenjen za sve pretpristupne aktivnosti koje finansira EK.
– 2007. okončani tehnički pregovori o SSP, parafiran Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.
– 2008. Potpisan SSP; na snagu stupio Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima.
– 2011. Održan prvi strukturalni dijalog o pravosuđu između BiH i EU.
– 2012. Održan prvi dijalog na visokom nivou o procesu pristupanja, uručena “mapa puta” za zahtjev za članstvo BiH u EU.
– 2013. Hrvatska postaje 28. članica EU, BiH prvi put ima granicu s jednom državom članicom EU.
– 2014. EU uspostavila novi Instrument pretpristupne pomoći (IPA II) za period 2014 – 2020.
– 2015. Vijeće EU za opće poslove potvrdilo odluku o zaključivanju punog SSP-a. BiH u ugovornom odnosu s EU i preuzima prava i obaveze.
(Nezavisne novine)