TV K3

android aplikacija

instaliraj

Magla ne popušta: Šta nas čeka dalje?

Magla ne popušta: Šta nas čeka dalje?

Magle, koja je prisutna tokom ovih dana u više gradova u BiH, pa se u nekim časovima nije vidio ni prst pred okom, biće i u narednom periodu, jer kako kaže Nebojša Kuštrinović, meteorolog iz Banjaluke, ona je karakteristična u periodu kasne jeseni i rane zime, posebno jer je pospješena aerozagađenjem, dimom, čađi, česticama pepela.

Kuštrinović kaže da kombinacija vlage i niskih temperatura stvara maglu, ali joj doprinosi i prisustvo prašine i čađi, koja je česta u urbanim sredinama.

On navodi da je magla karakteristična u kotlinama i riječnim dolinama te da je Banjaluka inače grad koji nema mnogo vjetra.

“Karakteristično je da u nekim dijelovima grada ima magle, a u drugima ne. Čitavom dužinom Vrbasa je magla, a gusta je i u dijelovima grada gdje su velike saobraćajne gužve. Magla je mnogo gušća na istočnom, nego na zapadnom tranzitu, kao i u naseljima gdje su i Vrbas i Vrbanja”, pojašnjava Kuštrinović.

On je dodao da je trenutno obaveza boljeg monitoringa i praćenja kvaliteta vazduha, s obzirom na to da je prisutna magla i da će je biti i ubuduće, te da bi intenzivnije trebalo davati izvještaje o kondenzacijama zagađenja vazduha.

Bakir Krajinović iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda rekao je da je za sarajevsku regiju za danas izdato žuto upozorenje kada je u pitanju magla te da je ona meteorološki parametar koji je veoma teško prognozirati za duži period.

On kaže da će sutra biti sunčano, a u kotlinama Bosne i uz riječne tokove magla i sumaglica, dok će do kraja dana doći do porasta naoblake.

“Jutarnje temperature biće od minus dva do tri, na jugu od četiri do devet, dnevna do 12, na jugu od 12 do 15”, kaže Krajinović te ističe da se u subotu najavljuje oblačno vrijeme s kišom bez magle, a u višim područjima snijeg i susnježica, dok se u nedjelju u kotlinama ponovo očekuje magla.

Kosana Stanetić, načelnica Službe porodične medicine u Domu zdravlja Banjaluka, kaže da ove vremenske prilike utiču na zdravstveno stanje pacijenata, a posebno oboljelih od hroničnih bolesti.

“Najugroženiji su oboljeli od kardiovaskularnih i hroničnih respiratornih bolesti”, kaže Stanetićeva i dodaje da se osjetljivim pacijentima savjetuje da ne borave na otvorenom prostoru ili da taj boravak bude što kraći.

(Nezavisne)

Komentarišite

Your email address will not be published.