Lolić: Majčino mlijeko najbolja zaštita od infekcije

January 31, 2015, 8:26 am

Ipak, većina njih ne zna šta sve time uskraćuje svom djetetu. O tome, vodenim ospicama koje haraju u ovom dijelu godine, te mnogim drugim stvarima koje zanimaju roditelje govori Branislav Lolić, banjalučki pedijatar. Takođe, svi oni koji imaju neku nedoumicu ili pitanje za dr Lolića mogu da ga postave na mejl deskŽnezavisne.com.

VODENE OSPICE

Svjedoci smo da svake godine kao redovnu pojavu imamo vodene ospice. Radi se o virusnoj bolesti, generalno benignog toka, bez puno komplikacija, koja se obično javlja kod djece starije od godinu dana. Najčešća je kod djece koja su u kolektivu jer se radi o bolesti visoke kontagioznosti, što znači da će se preko 90 odsto osoba koje nisu ranije bolovale, a bile su u kontaktu sa bolesnikom, razboljeti. Uz povišenu temperaturu karakteristična je pojava ospica, bjeličastih mjehurića po koži, koji kasnije prsnu i ostaje manji ožiljak koji se vremenom povuče. Faza osipanja obično traje do sedam dana i to je period u kojem je pacijent zarazan, a nakon toga on više nije zarazan i poslije sedam- osam dana može ponovo u kolektiv, znači manja djeca mogu u vrtić, a veća u školu. Terapija koju preporučujemo je tečni puder koji se maže na kožne promjene i sirup za povišenu temperaturu u konsultaciji sa doktorom. Kod pojave vodenih ospica obavezno treba konsultovati doktora. Radi se o bolesti koja kod manje djece ima benigniji tok i bolje je da je djeca preboluju ranije, jer su kod odraslih moguće komplikacije.

BRONHIOLITIS

Iako je gotovo nemoguće pobjeći od virusa, treba da pokušamo zaštititi bebu. Po izlasku iz porodilišta najbolje je izbjegavati kontakt s odraslima, posebno ako su bolesni, jer kašljanje i kihanje bez povišene temperature kod odraslih može predstavljati znak zaraženosti virusom koji izazove laku prehladu i nije opasan, ali kod beba može uzrokovati bronhiolitis. Najveća potencijalna opasnost kod bronhiolitisa je moguće popuštanje disajne funkcije (respiratorna insuficijencija), kad beba nije u stanju da niti udahne dovoljno vazduha u pluća, niti da ga izbaci iz pluća. Blaži oblici liječe se ambulantno, dok je kod težih neophodno bolničko liječenje. Kod djece koja imaju genetsku sklonost ka alergijskim bolestima bronhiolitis može isprovocirati i pojavu napada astme. Osnovna terapija je inhalacija. Koriste se ipratropijum i salbutamol, ili zamjene, sa fiziološkom otopinom, a po potrebi se dodaju inhalatorni korikosteroidi.

DOJENJE

Postoje desetine razloga zašto je dobro dojiti bebu. Navešćemo samo neke od njih… Majčino mlijeko je jedinstvenog sastava i nemoguće ga je proizvesti vještačkim putem. Ono zadovoljava sve metaboličke potrebe djeteta. Dojenje je poseban psihološki stimulans i za majku i za dijete. Ono obezbjeđuje uravnoteženi odnos hranjivih materija potrebnih za pravilan rast i razvoj djeteta. Ono je više od hrane – to je imunološki aktivna materija. Majčino mlijeko je najbolja zaštita od infekcije. Dojena djeca su manje podložna nastanku alergija. Mlijeko smanjuje i rizik od astme. Dojenje stimulativno djeluje na razvoj majčinog imunološkog sistema, stvara posebnu emocionalnu vezu između majke i djeteta i pomaže da se materica brže skupi nakon porođaja. Majke koje ne doje češće obolijevaju od raka jajnika i raka dojke. Isto tako žene koje nisu dojene kao djeca češće obolijevaju od raka dojke. Majke koje doje brže mršave nakon porođaja, a dojena djeca ne obolijevaju od Kronove bolesti. Adaptirano mlijeko povećava rizik od šećerne bolesti, a djeca koja dobijaju majčino mlijeko imaju manji rizik od “smrti u kolijevci”. Pored toga, dojenje štiti djecu od bakterijskog meningitisa. Dojena djeca imaju i manje šanse da obole od Hočkinove bolesti (maligno oboljenje limfnog sistema). Majčino mlijeko djeluje umirujuće na crijeva, a uz to djeca koja nisu dojena sklonija su gojaznosti u kasnijem životu.

SOBNA TEMPERATURA

Za djecu koja su prijevremeno rođena sobna temperatura je nešto viša nego za ostalu zdravu djecu i ona treba da iznosi oko 28 stepeni, dok je za ostalu iznad dva mjeseca života idealna sobna temperatura 22-23 stepena Celzijusa. Kod nas dosta domaćinstava nema centralno grijanje i onda bude situacija da se obično loži u kuhinji, u kojoj temperatura bude i 28-29 stepeni, a u drugom dijelu stana bude ispod 20, pa su te nagle promjene temperature jako nepovoljne. Zbog toga je osnovna preporuka da ako već nema centralnog grijanja, temperatura bude nešto niža, ali uravnotežena u svim prostorijama, pa je dobro otvoriti vrata kuhinje da se griju i ostale prostorije. U svakoj kući gdje beba boravi obavezno treba nabaviti termometar.

 

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *