“U područjima koja su prirodna žarišta bolesti koje prenose krpelji nisu svi zaraženi i zato je rizik zaraze tokom uboda od jednog krpelja vrlo mali”, kaže Mirjana Lana Kosanović Ličina, dr. med., spec. epidemiolog i voditeljica Odjela za epidemiologiju zaraznih bolesti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar “.
Kako kaže važno je znat da su neki krpelji prenosnici zaraznih bolesti, a njihovim se ugrizom najčešće prenosi krpeljni meningoencefalitis (KME). “Zato, ako vas ubode, važno je paziti na simptome koji su nalik na one koji se pojavljuju kod gripa poput umora, visoke temperature, glavobolje, mučnine, povraćanja te bolova u mišićima. Traju do osam dana, a mogu završiti i upalom moždanih ovojnica (meningitisom). Zaraza se može spriječiti vakcinacijom prije prolećne sezone krpelja, a nikako se ne sme vakcinisati nakon ugriza”objašnjava dr. Kosanović Ličina.
Iako se krpelji susreću u gradskim parkovima i vrtovima, opasnost od zaraze bitno se povećava boravkom u prirodi pa bi se naročito trebali vakcinisati šumari, šumski radnici, vojnici, kao i oni koji često borave na otvorenom i u području žarišta – izletnici, kamperi, planinari, lovci i turisti.
Naročito oprezan treba biti u proljeće i rano ljeto, kada su najaktivniji. Tada su skriveni u travi, te na granama grmlja i drveća gdje čekaju prolazak čovjeka ili životinje za čije će se dlačice ili krzno uhvati. Ali treba mu nekoliko sati hoda po tijelu da pronađe pogodno mjesto u koje će zabiti rilo i nahraniti se krvlju. Iako probadanje kože traje desetak minuta, ne osjeća se zbog materije u slini koje, među ostalim, ima djelovanje poput anestetika, piše 24sata.hr.
“Zato je važno dobro pregledati svaki dio tijela nakon povratka s izleta, rekreacije ili rada u bašti ne biste li ga na vrijeme otkrili. Pokušate li ga izvaditi, ne dirajte ga golim rukama. Čupajte ga pincetom, ne noktima, a kad ga obuhvatite, lagano vucite prema gore. Nikako ga nemojte okretati. Ako glavica ostane zarivena u kožu, izvadite je sterilnom pincetom. Nemojte ih ‘gušiti’ alkoholom ili paliti šibicom jer će iznenadna smrt prouzrokovati puštanje sadržaja trbušne duplje, a tako se lako prenosi zaraza”,ističe dr. Kosanović Ličina.
Izbegavajte provlačenje i puzanje kroz žbunje, odlaganje odjeće na grmlje ili travu i ležanje na tlu dok ste na izletu u prirodi. Nosite hlače dugih nogavica koje obavezno uvucite u čarape i majice dugih rukava, te zatvorenu obuću. Najbolje je da obučete što svjetliju odjeću kako biste lakše uočili krpelja, savjetuje dr. Kosanović Ličina.
Repelente ili sredstva za odbijanje krpelja koji djeluju i po nekoliko sati zavisno o znojenju nanesite na otkrivene dijelove tijela, i to nekoliko puta tokom izleta, te se pregledajte svaka dva, tri sata. Kada dođete kući, još jedanput detaljno pregledajte dio po dio tijela, posebno područje tjemena (iza uha, potiljak, vrat), prepone, pazuhe i pupak.
Top 5 savjeta
Samopregled
Ako se već niste zaštitili vakcinacijom ili nanošenjem repelenata, nakon boravka u prirodi posebno pregledajte rubno područje tjemena (iza uha, potiljak, vrat), prepone, pazuhe i pupak.
Pinceta pomaže
Običnom pincetom za čupanje dlačica obuhvatite krpelja uz kožu i laganim povlačenjem ga izvucite pazeći da ne oštetite tijelo. Kako biste to učinili što preciznije, možete koristiti i povećalo.
Lagani pokreti
Pažljivo i vrlo polagano ga čupajte prema van jer će mu trganjem i okretanjem ostati glava zarinut u kožu, pa može doći do zaraze. Izvadite je iglicom ili potražite pomoć ljekara.
Ne “gušite” ga
Krpelja nemojte premazivati alkoholom, uljem ili mašću ili paliti. Njegova nagla smrt uzrokovaće da isprazni sadržaj trbušne duplje i tako lako prenese zarazu (ako je zaražen).
Informišite se o simptomima
Krpelja ne dirajte golim rukama. Nakon što ga uklonite, mjesto uboda premažite antiseptikom. Pratite stanje tijela i moguće simptome zaraze nakon uboda.
24sata.hr