TV K3

android aplikacija

instaliraj

Komšić: Srbija da prepozna Sarajevo kao glavni grad BiH

Komšić: Srbija da prepozna Sarajevo kao glavni grad BiH

Trenutni odnosi Srbije i Bosne i Hercegovine nisu “antagonistički”, ali su neka pitanja otvorena godinama, što govori da “ipak nešto ne štima”, ocjenjuje predsedavajući Predsedništvu BiH Željko Komšić, uz poruku da je Sarajevo glavni grad BiH i da će sve ići lakše kada Srbija to prepozna.

“Uz dužno poštovanje i razumijevanje svih specifičnosti koje vladaju u ovoj regiji i u odnosima naše dvije zemlje, niko od nas iz Sarajeva nema ništa protiv da se odvijaju kontakti sa bilo kojim dijelom zemlje, ali samo uz jednu napomenu, i to ne kao fusnotu – da je glavni grad BiH Sarajevo. Kad se to bude prepoznavalo bilo gdje, ne samo u odnosima naše dvije zemlje, stvari će lakše ići”, rekao je Komšić u intervjuu koji je Tanjugu dao u Beogradu, prije sastanka trilaterale Srbija – Turska – BiH.

On je istakao da nema ništa protiv saradnje Beograda i Banjaluke, da Milorad Dodik, srpski član predsjedništva BiH, ima sva ustavna ovlašćenja i legitimitet da bude sagovornik bilo kome u svijetu, ali da se zna kako treba da komuniciraju dvije zemlje.

“Nemam ništa protiv da Dodik ima dobre odnose sa bilo kojim predsjednikom Srbije, pošto je Dodiku svaki predsjednik Srbije najbolji. To je njegovo pravo, ali glavni grad BiH je Sarajevo”, ističe Komšić.

Na konstataciju da još od inauguracije novog Predsjedništva BiH prošle godine predsjednici Srbije i Hrvatske nisu bili u zvaničnoj posjeti Sarajevu i pitanja šta vidi kao razlog za to i da li je i sam u nekoj mjeri odgovoran, Komšić odgovara:

“Neka mi kažu šta treba da uradim da se to promijeni, izuzev ako ne očekuju da nestanem, da me izbrišu gumicom, a to se desiti neće”, rekao je hrvatski član Predsjedništva BiH.

Komšić ističe da zvaničnici u Zagrebu ne žele nikakav kontakt sa njim, jer ga ne smatraju legalno izabranim predstavnikom hrvatskog naroda, ali je on spreman da razgovara o svemu i ocjenjuje da je Hrvatska dala sebi malo više prava pokušavajući da uređuje izbore u BiH, koja je suverena zemlja.

Na pitanje da li Sarajevo šalje lošu poruku Srbiji budući da još niko nije odgovarao za napad na predsjednika Aleksandra Vučića u Potočarima 2015. godine, Komšić nije direktno odgovorio.

Kaže da je bio u Potočarima kada se desio incident i da ima svoje viđenje tog događaja, odnosno da smatra da napad nije bio organizovan.

Ističe i da nema informacije nadležnih bezbjednosnih agencija da je riječ o organizovanom i planiranom napadu na predsjednika Vučića i dodaje da samo onaj ko je bio u Srebrenici i Potočarima može da shvati “svu težinu”, “kakva je to rana na duši” ne samo pojedinca već i cijelog naroda i kakav je osjećaj nepravde “koji te ljude žulja”.

“Bila je zaista teška situacija, ja sam se uplašio da ce se desiti loše stvari, i moram reći da je sadašnji reis koji je i tada bio reis, zapravo pokazao kako se te stvari rješavaju. Njegov poziv, to je bila gotovo naredba, da se vjernici okrenu molitvi, je to sve zaustavila, a to je, po mom mišljenju, bilo vrlo teško”, kaže Komšić.

Kaže da je on stekao utisak da je sve to spontano krenulo, ali ostavlja mogućnost da greši.

Kad je riječ o kosovskom pitanju, Komšić navodi da podržava svako rješenje koje Beograd i Priština dogovore i koje vodi normalizaciji odnosa i stanja u cijelom regionu, ali koje neće imati posljedice po integritet BiH.

“BiH je, što kažu kod nas, obaška, mi smo jedna država, Beograd i Priština neka regulišu svoje odnose kako god hoće, ali ono što oni dogovore ne smije imati negativne efekte po moju zemlju”, istakao je Komšić.

Upitan da konkretizuje koje rješenje bi po njegovom mišljenju ugrozilo BiH, Komšić kaže da postoje ideje da se eventualni presedan razmjene teritorija između Beograda i Prištine primjeni i na BiH.

Ističe da ne dolazi u obzir da se dira u teritoriju BiH.

“Svakog onog kome se takva bolesna misao pojavi u glavi, ja ću vratiti na 1992. godinu i nek se sjeti šta se desilo kad su neki mislili da mogu raskomadati BIH i da ih upitam želite li vi to ponovo svojoj djeci”, kaže Komšić.

On kaže da je za njega suverenitet i teritorijalni integritet BiH sveto pismo i da je sa tim stavom razgovarao i sa stranim diplomatama, koji su otvorili pitanje mogućeg “redefinisanja odnosa Prištine i Tirane” ukoliko bi došlo do razgraničenja Srba i Albanaca, ističući da se slaže da je to problem, ali da nije njegovo da komentariše događanja u komšiluku.

Osvrćući se na programsku deklaraciju SDA, usvojenu u septembru, koja poziva na oživljavanje “Republike BiH”, nametanje upotrebe bosanskog jezika “kao zajedničkog identiteta svih građana BiH…, a koja je izazvala žestoke reakcije među Srbima, Komšić kaže da se “digla tolika buka”, a da u dokumentu nije iznijeto ništa novo.

Smatra da takva deklaracija nije nikakva prijetnja ni Srbima, ni Hrvatima u BiH, jer je samo na nivou političke ideje, na koju, dodaje, svako ima pravo.

“Mislim da je sva dževa i gužva nadignuta zato što je Dodiku bio potreban bilo kakav razlog da otvori priču o unitarizaciji, dominaciji nekoga nad nekim”, navodi Komšić i dodaje da bi takva promijena tražila izmjenu ustavnog sistema, što nije laka ni jednostavna procedura, a Dodik, ističe, to zna.

Na pitanje da li Dodiku, kome Sarajevo stalno zamjera da razbija BiH, ovakvi potezi, kao i dosadašnja ukidanja nadležnosti Republici Srpskoj, daju argumente da se poziva na mogućnost samoopredjeljenja, Komšić odgovara da pravo na samoopredjeljenje nije definisano ustavom BiH.

“Ko je rekao da ono što se zove Republika Srpska pripada Miloradu Dodiku i da se samo on pita o tome? Zašto vi meni oduzimate pravo da to tretiram kao svoj dio moje zemlje, zašto mislite da ja ne volim Banjaluku? To ne može, nije pošteno, vodi u konflikt”, poručio je Komšić.

Na molbu da pojasni svoju izjavu u UN, koja je takođe izazvala komentare, da pojedine zemlje susjedi pojedinim aktivnostima unose nemir i destabilizaciju u BiH, Komšić kaže da je jasno da sa svih strana konstantno dolaze priče o tome kako treba urediti BiH, kakvi izborni zakoni su potrebni, kao i da postoje aktivnosti obavještajnih službi prema građanima te zemlje.

Na pitanje na koji konkretno način, na primjer, predsjednik ili premijerka Srbije utiču na dešavanja u BiH, Komšić priznaje da ipak nije bilo takvih situacija u novije vrijeme. “To što predsjednik ili premijerka žele da vide Dodika tako često, to je njihova stvar. Ne mislim na to, nego kad se preskaču državni organi”, rekao je Komšić.

Primjer je i sporazum iz oblasti energetike koji su još ranije potpisali Srbija, Italija i Republika Srpska, čime su, kaže Komšić, u potpunosti zaobišli državne institucije BiH.

“Šta je učestvovanje u izbornim kampanjama BiH, je li to miješanje u unutrašnje stvari BiH? Zamislite da ja hodam po izbornim kampanjama u Srbiji, po Sandžaku, da li bi to bilo dozvoljeno, ali kod nas je to normalno… Vučić je dobru stvar napravio kad ga je Dodik zvao na jedan skup, a on nije došao. Moram reći, svaka čast za to”, kazao je Komšić.

Komentarišući to što je njegova izjava u Njujorku da institucije RS negiraju genocid u Srebrenici, kao i da pojedinci u Hrvatskoj negiraju genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDH, izazvala buru u Hrvatskoj, Komšić kaže da je iznio činjenice, a da to što se nekome ne sviđa da ih čuje nije njegov problem.

U NDH se dešavao genocid nad Srbima, Jevrejima, Romima, a u Srebrenici Bošnjacima zato što su muslimani, kaže Komšić i dodaje da je za pomirenje potrebno da sve strane priznaju i čuju ružnu istinu o samima sebi.

Na konstataciju da takva vrsta poređenja, s obzirom da se genocid u Hrvatskoj dogodio tokom Drugog svjetskog rata, a da je zločin u Srebrenici još svjež i da takve ocjene u većoj mjeri utiču na Republiku Srpsku i odnose sa njom, kao i Beogradom, Komšić kaže da je istina ljekovita.

“Guranje pod tepih usađuje sjeme zla u duše ljudi”, rekao je Komšić i dodao da je i Međunarodni sud kvalifikovao događaje u Srebrenici kao genocid.

Izvor: Tanjug 

Komentarišite

Your email address will not be published.