Kako napraviti ljekovite preparate od bora?

December 14, 2018, 9:17 am

Bor je uopšteni naziv za više vrsta četinara. Dakle, spada u zimzelene biljke, a travari najčešće upotrebljavaju bijeli, crni i planinski bor, te običnu smreku i jelu.

Obični bor, u narodu poznat i kao bijeli bor (latinski naziv Pinus sylvestris) može da naraste preko 10 metara u visinu, a njegov stubasti koren prodire duboko u zemlju. Stablo i grane su u mladosti pokrivene smeđe-crvenkastom, a kasnije sivo-smeđom korom. Grane se vremenom šire u obliku kišobrana.

Sivo-zelene borove iglice duge 5-6 cm, sastavljene su u čupercima po dvije zajedno. Njegovi cvjetovi su jednodomni, pa se iz ženskih razvijaju male šišarke, u početku crvenkaste, a kasnije smeđe i drvenaste. Miris i ukus mu je smolast, kao terpentin. Bijeli bor je rasprostranjen po cijeloj Evropi, a nalazimo ga u nizijskim, brdskim i visokim planinskim predjelima. Cvjeta u maju, a vrijeme sazrijevanja sjemena mu je u oktobru naredne godine. U ljekovite svrhe se koriste: iglice, šišarke, kora i smola. Ukoliko uberete veću količinu mladih borovih iglica, ne morate ih sve odmah iskoristiti kao svježe, za pravljenje sirupa, već deo slobodno odvojite sa strane, osušite i sačuvajte. Od njih kasnije možete pripremati čaj od borovih iglica.

Sirup od borovih iglica

Sirup od borovih iglica sa medom je izuzetan napitak bogat karotenima i C vitaminom. Djelotvoran je kod nazeba, protiv prehlade i u liječenju skorbuta. Naročito se preporučuje nakon pada imuniteta ili poslije oporavka od dužih bolesti, kada nam vraća snagu i elan. Borove iglice se koriste svježe, po mogućnosti odmah nakon branja jer se dužim čuvanjem gubi deo njihovih ljekovitih osobina.

Pupoljci bora su u stvari njegove šišarke, ali potpuno sazrele i drvenaste one nemaju fitoterapeutske vrijednosti, pa se zato koriste samo sveži, mladi i tek iznikli pupoljci. Oni sadrže dragocijene gorke i ljekovite materije. Uspješno se koriste za liječenje upale grla, upornog kašlja, bronhitisa i katara ždrijela. Kupke od mladih borovih pupoljaka preporučuju se osobama oboljelim od reume i artritisa.

Kora sa gornjih dijelova stabla

Smola od bora koja se nalazi po kori, obiluje gorkim materijama i izuzetnim eteričnim uljem, koje sadrži ljekoviti terpentin. Stoga se uz sirup od borovih iglica, u narodnoj medicini, često upotrebljavaju preparati od borove smole, koji se koriste najviše za liječenje kožnih bolesti. Ako planirate da upotrebite borovu smolu, vodite računa o pravilnom doziranju i budite oprezni.

Takođe, kora od bora zbog ljekovitih flavonskih i mnogih taninskih materija, uspješno se koristi za saniranje otvorenih rana jer brzo zaustavlja krvarenje a ima i vrlo dobro antiseptičko dejstvo. Najbolje je da koristite koru zrelog bora a preporučljivo je da se ona skine sa gornjih dijelova stabla.

Priprema sirupa

U čistu staklenu teglu stavite šećer, pa ga zatim prekrijte tek ubranim iglicama, pa opet pospite šećerom i tako naizmenično do vrha slažite red šećera i red borovih iglica s tim da na vrhu, posljednji sloj mora da bude šećer. Zatvorenu teglu držite na suncu dok se sav šećer ne otopi, otprilike oko 40 dana. Ovaj sirup priprema se odmah nakon branja mladih izboja, u prolećnim mesecima i čuva se u frižideru. Umjesto šećera može da se upotrebi i med, ali tada treba dodati i kriške limuna.

Teglu nemojte otvarati sve dok sirup ne bude gotov, a tada ga je potrebno procijediti kroz gazu i držati u čistim flašama s poklopcem, najbolje staklenim. Za tu svrhu može da vam posluži staklena ambalaža od kašica za bebe. Ako ga pripremate s medom, imajte na umu da sirup smete davati djeci tek kada navrše godinu dana.

Ovaj sirup nemojte stavljati u vreli čaj jer će većina eteričnih ulja izgubiti ljekovita svojstva. Najbolje ga je uzimati samog, 2-3 kašike dnevno. Neće škoditi ako uzmete i više, naročito ako vas muči jači kašalj. Sirup od borovih iglica posebno je hvaljen, a oni koji su ga koristili kažu da su već prve zime osjetili njegovo blagotvorno dejstvo, naročito kod djece.

Liječenje prehlade

Tako se sve do danas u ljekovite svrhe upotrebljavaju borove iglice, mladi izdanci ove biljke i borova smola. Dakle, borovi izdanci i iglice su bogat izvor vitamina C. Pored toga oni imaju blagotvorno dejstvo na disajne organe, dok se smola koristi za lječenje kožnih bolesti i reumatizma.

Odavno se zna da jutarnji boravak i šetnja kroz borovu šumu pružaju olakšanje osobama koje imaju probleme sa disajnim organima i štitnom žlijezdom. Eterično ulje od borovih iglica se koristi u proizvodnji kućne hemije jer osim prijatnog mirisa dezinfikuje površine i prečišćava vazduh.

Čaj od borovih iglica je ugodnog mirisa i ukusa, a narodna medicina ga preporučuje za ublažavanje simptoma zimskih prehlada, kao i za liječenje raznih vrsta respiratornih infekcija. Samo jedna šoljica čaja moze podstaći izlučivanje sluzi nakupljene u disajnim organima. Vjerovali ili ne, borove iglice su veoma moćno prirodno sredstvo za liječenje prehlade. Tako da i samo udisanje pare od vrućeg čaja može razbiti šlajm u plućima.

Čaj od borovih iglica sadrži i malu količinu kofeina, ali ipak dovoljnu da podigne nivo koncentracije, doprinese bistrini uma, poveća vitalnost i nivo izdržljivosti ogranizma.

Priprema čaja

Čaj će, takođe, odlično poslužiti kod tegoba s disajnim putevima. Čiste izdanke borovih iglica, oko 20-ak iglica, stavite u pola litra vode. Kada voda prokuva, čaj skinite s vatre i pustite da odstoji oko pola sata, zatim ga procijedite i zasladite medom kada se prohladi. Pijte 2-3 puta dnevno.

Potrebno je otići van gradske vreve i zagađenog vazduha i ubrati mlade izdanke borovih iglica. Mogu se brati i jela i smreka. Najbolje vreme za branje iglica je od marta do juna, a priprema je kao što smo vidjeli vrlo jednostavna.

(agroklub.rs)

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *