Naime, kao što je većini naših građana poznato, RS slavi 21. novembar jer je to godišnjica potpisivanja Dejtonskog sporazuma, a u FBiH slave 25. novembar kao dan zasjedanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu.
Dušanka Majkić, poslanik SNSD-a u parlamentu BiH, pojašnjava da se na ovom primjeru vidi koliko je razmimoilaženje između predstavnika tri naroda u BiH u odnosu na to kako vide BiH.
“Srpski narod smatra da je Dejton omogućio priznavanje RS i nekakav vid njene nezavisnosti. Predstavnici bošnjačkog naroda sve vrijeme smatraju da je Dejton privremeno rješenje do rješenja ‘jedan građanin, jedan glas’ i to je njihov nacionalni cilj. Hrvati smatraju da je Dejtonski sporazum nepravedan jer smatraju da ne uvažava konstitutivnost svih naroda i dovodi ih u neravnopravan položaj. I to je osnovni problem – ne postoji želja da se o ovim osjetljivim temama raspravlja na otvoren način”, smatra Majkićeva.
Prema njenom mišljenju, želja bošnjačkog naroda da slavi datume iz bivše Jugoslavije pokazuje njihova nastojanja da povežu praznike iz bivše BiH sa sadašnjom. “Oni koji su najviše učinili da bivša Jugoslavija postoji, oni slave njen praznik samo zbog toga da bi pokazali da BiH ima kontinuitet i ni zbog čeg drugog. Vidi se koliko je njihovo licemjerstvo i koliko politiku u BiH tumači kome kako odgovara”, istakla je ona.
Sa druge strane, Šefik Džaferović, potpredsjednik SDA, smatra da svi oni koji ne žele slaviti 25. novembar kao dan državnosti BiH pokazuju da ne poštuju Dejtonski sporazum koji slave. “Ako hoćemo da poštujemo Dejtonski sporazum, onda je obaveza da je 25. novembar praznik na cijelom teritoriju BiH na osnovu kontinuiteta BiH, zakona i njenih propisa sve dok institucije BiH ne odluče drugačije. Ja bih volio da postdejtonska BiH što prije donese zakon o državnim praznicima i da se taj zakon uredi, ali dok se to ne uradi 25. novembar ostaje kao praznik”, rekao je Džaferović, koji smatra da je to pitanje uređeno članom I Aneksa IV Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je ujedno i Ustav BiH, u kojem se govori da BiH ima kontinuitet prethodne BiH.
“Nije sporno da je Dejtonski sporazum značajan datum za BiH, ali hoće li biti državni praznik zavisi od Parlamentarne skupštine. Nije pitanje ima li ili nema dana državnosti 25. novembra, pitanje je da li neko poštuje ili ne poštuje Dejton”, smatra on.
Inače, kada su u pitanju međunarodne institucije koje imaju kancelarije u Banjaluci, Delegacija EU i Kancelarija Ambasade SAD će, kako nezvanično saznajemo, zatvoriti svoje kancelarije u Banjaluci. Za Misiju OEBS-a to će biti uobičajeni radni dan.
(Nezavisne novine)