TV K3

android aplikacija

instaliraj

Izmjena Krivičnog zakona BiH bez podrške u Domu naroda

Izmjena Krivičnog zakona BiH bez podrške u Domu naroda

Zahtjev delegata Zlatka Miletića za razmatranje Prijedloga zakona o izmjeni i dopuni Krivičnog zakona BiH po hitnom postupku nije dobio podršku u Domu naroda BiH jer su protiv bili Klub delegata srpskog naroda i četiri delegata iz HDZ-a BiH.

Zlatko Miletić, delegat obraćajući se delegatima kazao da je ovo jedno od najkomplikovanijih pitanja. Kazao je da se radi samo o izmjenama dva člana.

Tvrdi da su ispunjeni uvijeti da se ove izmijene i dopune razmatraju po hitnom postupku.

“Zaprepastila me činjenica da u Krivičnom zakonu nigdje nije objašnjen pojam šta je to mržnja, a suština prijedloga, ustvari ovog ključnog člana, da je doplo vrijeme da prestanemo negirati genocid, ratne zločine, zločine protiv čovječnosti, ovdje govorimo o svim narodima, jer isto plače majka i u Srebrenici i u Bratuncu. Nemojmo dozvoliti da to za nas radi Visoki predstavnik. Molim vas da razmislite o ovome, i da napravimo historijski korak za građane BiH”, kazao je Miletić.

Kazao je da bi trebalo da prestane praksa davanaj imena ulicama, trgovima po ratnim zločincima, ako je to mogla uraditi jedna Ruanda, zašto to ne bi mogla i BiH.

Denis Bećirović, delegat kazao je da je ovo veoma važan priejdlog i da smu svi delegati na velikom ispitu i pred međuanrodnom i domaćom javnošću.

“Apsulutno podržavam ove izmijene, mislim da je ovo jedan zakon za budućnost, za sigurnost svih naroda i građana u BiH. Moram naglasiti da je zakon u skladu sa Ustavom BiH i svim  međuanrodnim standardima”, kazao je Bećirović.

Tvrdi da  BiH bez takvih rješenja ne može krenuti prema euroatlanskim integracijama.

Dušanka Majkić, delegat upitala je da li se sad raspravlja o proceduri. Kazala je Miletiću da ubuduće vodi računa i da prijedlog dobro pogleda i utvrdi sve detalje.

“Ovakav zakon, ovakvog tipa, u Parlamentarnoj skupštini BiH je dugo, od 2007. godine, pa je ponovljen 2012., pa je 2016. SDP imao svoju verziju. Onda je Savjet minsitara 2017. predložio  izmjenu Krivičnog zakona, i evo nas u 2020. godini sa prijedlogom Miletića. Možda je naša odgovornost srpskog naroda, zbog čega mi to ne prihvatamo. Postoje dva dokumenta koja bi nama trebalo da budu referentna. Savjet Evrope od svojih članica traži da u svoje krivično zakonodavstvo uvedu kazne za  negiranje ratnih zločina. Postoje dvije stvari na koje Savjet Evrope ukazuje, da se traži od zemalja članica da u svoj Krivični zakon uvrste u svoj Krivični zakon, ali ne obavezuje ako to znači  povreda slobode govora. Negiranje genocida i zločina je jedino krivično djelo ako potiče i poziva na nasilje, to kaže Savjet Evrope. Dakle, šta su naši argumenti zbog kojih ne možemo prihvatiti ovaj zakon, dok se jednom narodu sudi više nego drugim, dok ne prestnau svi problemi u pravosuđu, dok se sudski postupci za zločine nad srpskim narodom ne privede kraju”, kazala je Majkić.

Ističe da mnogo zločina od onih u Velikom parku u Sarajevu, Bihaću, Sijekovcu, Foči, Srebrenici, Goraždu….. nisu rješeni.

“Mnogi građani srpske nacionalnosti bili bi uskraćeni za svako pravo. To bi značilo selektivno kažnjavanje svih onih koji imaju drugi pogled na rat.

“To bi za srpski narod bil oda prihvate mišljenje većinom bošnjačke strane il ida trunu u zatvoru”, kazala je Majkić.

Republika Srpska je, kaže Majkić, osnovala dvije  međunarodne komisiej za stradanje Srba u Sarajevu, te drugu za stradanje svih naroda u Srebrenici i oko Srebrenice.

Bakir Izetbegović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda, u odgovoru na izlaganje Dušanke Majkić, rekao je da se ne sudi srpskom narodu, nego pojedincima iz srpskog naroda koji su činili zločine.

“Kada se izbroje sve žrtve u BiH nije toliko koliko je žrtava za jedan dan bilo u Srebrenici. O Srebrenici su svoj sud da li međunarodni sudovi. Negirati i revitalizirati zločine, slaviti zločine i davati odlikovanja zločincima, apsulutno je neprihvatljivo”, kazao je Izetbegović.

Denis Bećirović, delegat reagovao je na izlaganje Majkić, te tvrdi da je ona govorila o 90 posto stvari koji se ne mogu naći u ovom prijedlogu o kojem se govori.

“Nemojte da selektivno tumačimo akte Vijeća Evrope. EU je oštrije reagirala na ovo. Nije ovo nikakvo ograničavanje slobode govora, ovo je pokušaj zaštite demokratije. Bez ovakvih zakonsnkih rješenja ne možemo u EU. Odgovorno tvrdim da je ovakav tekst zakona nacionalni vitalni interes i Srba, i Hrvata, i Bošnjaka. Nemoj ovdje da spominjemo neke nelagalne komisije imaju presude međunarodnih sudova, to je trajno, a ovo drugo za zabaljanje javosti nikakvog efekta pravnog nema”, kazao je Bećirović.

Zlatko Miletić koji je predlagač zamolio je da prihvate ovaj prijedlog, jer ako to ne učine on će u skladu sa Poslovnikom tražiti da Visoki predstavnik nametne rješenje.

Nezavisne novine

TV K3 aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku

Komentarišite

Your email address will not be published.