Izetbegović je položio cvijeće i odao počast ubijenim Srbima. Poručio je da ovim činom želio da oda pijetet prema žrtvama, pozivajući, kako je naveo, i druge lidere da učine isto.
Na lokaciji Kazana na Trebeviću ubijeni su brojni srpski civili iz Sarajeva. Iz jame na Kazanima nakon rata izvađeni su posmrtni ostaci 29 ljudi, a broj ubijenih zvanično nikada nije utvrđen.
Predsjednik Udruženja porodica nestalih Sarajevsko-romanijske regije Milan Mandić, koji je prisustvovao Izetbegovićevom polaganju vijenaca, zatražio je od bošnjačkog člana Predsjedništva BiH da se jama Kazani detaljno pretraži. Ukoliko se, kaže, ne nađu posmrtni ostaci svirepo ubijenih sarajevskih Srba, moraju se, kako je istakao, kazniti oni koji su ih premještali.
Predstavnici porodica ubijenih Srba smatraju da je posjeta Izetbegovića pokušaj da se u BiH, kako ističu, “betonira” istina o srpskim stratištima. Poručuju da se Izetbegović i BiH moraju suočiti sa odgovornošću za ratne zločine nad srpskim narodom.
Za zločine na Kazanima na kazne zatvora od 10 mjeseci do šest godina pred sarajevskim sudovima odgovaralo je 14 pripadnika takozvane Armije BiH, koji su osuđivani za ubistva, ali ne i za ratne zločine. U Sarajevu kao organizatora ubistava Srba na Kazanima ističu Mušana Topalovića Cacu, komadanta 10. brdske brigade tzv. Armije BiH, koji je likvidiran u međubošnjačkim obračunima 1994. godine.
RTRS