Američki vojni konvoj prolazi ovih dana kroz zemlje istočne Evrope i „uvjerava” saveznike da će ih Amerika braniti u slučaju da ih Rusija napadne. Cilj Pentagona je da ovom nezvaničnom vojnom paradom „umiri strahove” koje je ukrajinska kriza posijala na Baltiku, u Poljskoj i Češkoj, piše današnja Politika.
Ako čitamo izjave zapadnih lidera i tekstove zapadnih medija, vidjećemo, međutim, da se pravo na strah ne priznaje Rusiji, iako je NATO došao do njenih granica i nastoji da se proširuje baš u njenom smjeru. Strahovanja Moskve po pravilu se odbacuju kao ruski izgovor za širenje. Hilari Klinton je, pomenimo jedan primjer, uporedila brigu ruskog predsjednika Vladimira Putina za Ruse na Krimu sa brigom Adolfa Hitlera za Nijemce u Sudetu.
Američki vojnici i oklopna vozila, koji su prošle nedjelje krenuli iz Estonije, da bi preko Letonije, Litvanije i Poljske prekjuče stigli u Češku, demonstracija su sile koliko i nedavna ruska vojna vežba na Arktiku, ali se manevri NATO-a po pravilu karakterišu kao odbrambeni i umirujući, dok su ruski uvek agresivni i preteći.
Vojska SAD se, kako podsjeća „Njujork tajms”, poslije vežbi u Evropi obično neopaženo povlači, noću, tovareći oružje i opremu u teretne vozove, dok trupe avionom šalje u bazu u Njemačku. Međutim, poslije operacije „Atlantska rješenost” u Estoniji, Ben Hodžiz, komandant američkih vojnih snaga u Evropi, riješio je da njegovih 500 vojnika i 120 oklopnih vozila polako putuje kroz šest zemalja. General je za njujorški list kazao da je došao na ovu ideju kada je vidio Putinove manevre koji pokazuju koliko brzo ruske trupe mogu da dođu do Evrope. Paradiranje zaobilaznim putem trebalo je da, kaže Hodžiz, pokaže „Rusima i svima drugima” da je vojska SAD sposobna da munjevito reaguje. Njegov kolega, kapetan Dejvid Engoren, koji se poslije tri mjeseca u Poljskoj vraća u bazu u Njemačkoj, uporedio je prolazak američkih trupa kroz Češku sa kretanjem američke konjice koja je u 19. veku osvajala Divlji zapad. Baš kao što su osvajači američkog zapada za učešće u bitkama dobijali zlatne mamuze, tako će učesnici ovog „marša” kroz istočnu Evropu dobiti prave srebrne mamuze.
Svuda su dočekivani aplauzima. Češki bajkeri su ih pozdravljali sa svojih „harli dejvidsona”, mada su u Pragu organizovani manji protesti. „Razmišljali smo da blokiramo puteve, ali smo ipak odlučili da održimo protest u Pragu ispred baze gdje će biti smješteni američki vojnici”, kaže demonstrant sa transparentom: „Česi protiv NATO-a”.
Јedna Poljakinja je američkim novinarima kazala: „Sigurnija sam kada vidim Amerikance, ali to nije dovoljno. Treba da ih je više. Veoma se plašim sukoba i onoga što bi moglo da se desi. Ko zna šta bi Putin sledeće mogao da uradi.”
Da američkih trupa i tenkova treba da bude više, smatra i Filip Bridlav, američki general u NATO-u, koji kaže da Zapad treba da odgovori na rusko naoružavanje proruskih ustanika na istoku Ukrajine: „Da li bi to bilo destabilizirajuće? Odgovor je – da. Ali i inercija može biti destabilizirajuća.” Američki Kongres je pozvao predsjednika Baraka Obamu da Ukrajincima pošalje oružje, što Bijela kuća zasad odbacuje, kao i Njemačka i Francuska. Evropljani se ne slažu ni oko toga da li Moskvi treba produžiti sankcije. Šefica evropske diplomatije Federika Mogerini tvrdi da treba normalizovati odnose sa Kremljom i Rusiji ukinuti sankcije, što baltičke zemlje ne podržavaju.
U međuvremenu, hibridni rat između Zapada i Rusije nastavlja se propagandnim sredstvima, pri čemu se autori članaka u uticajnim časopisima poput „Forin polisija” ili „Forin afersa” ponašaju kao u jeku hladnoratovskog rata protiv komunizma, tvrdeći da Rusija samo što nije bacila atomsku bombu. Insistira se na tome da Zapad ne vjeruje Rusiji ni poslije sporazuma o primirju iz Minska, ali nema pomena o tome da Moskva nije trebalo da vjeruje Amerikancima kada su je ovi, poslije kraja hladnog rata, ubjeđivali da neće biti širenja alijanse na istok.
Ukrajina je danas poprište borbe za uticaj, kao što je nekoć bila Gruzija, čija su stremljenja ka Sjevernoatlantskom savezu prekinuta 2008, kada su, Јužna Abhazija i Osetija, uz rusku podršku, proglasile otcjepljenje.
Nerazumijevanje za ruske geostrateške interese utoliko je manje opravdano ako znamo da u SAD i EU zvone alarmi svaki put kada neko iz njihove „interesne zone” pogleda ka istoku. „EU obzerver” upozorava Brisel da se pod hitno pozabavi Beogradom, koji ostvaruje bliske veze sa Kinom i Rusijom i prijeti evropskoj dominaciji na Balkanu. Ako bi Brisel trebalo da bude zabrinut zbog ekonomskih i političkih veza zemlje kandidata sa Moskvom i Pekingom, koliko onda tek Rusija treba da bude zabrinuta zbog namjere Kijeva da na njene granice dovede NATO?
———————————————————–
Ko u Obami vidi opasnost po Ameriku
Trećina republikanaca (tačnije 34 odsto) vjeruje da je Barak Obama neposredna prijetnja za SAD, veća čak i od predsjednika Rusije i Sirije Vladimira Putina i Bašara el Asada (u kojima četvrtina republikanaca vidi opasnost), pokazalo je nedavno istraživanje Rojtersa i Ipsosa. Anketa je, prenosi „Gardijan” pokazala da se četvrtina republikanaca plaši demokrata i da se isti postotak demokrata pribojava republikanaca. Čega se još plaše Amerikanci? U anketi su odgovorili da su to: Islamska država (58), Al Kaida (43), Kim Džong Un, lider Sjeverne Koreje (34), i iranski ajatolah Ali Hamnei (27).