Krešić je rekao da se na to niko ozbiljno nije fokusirao.
“Ne postoje nikakve ozbiljne istrage koje se sprovode, niti pokušaji da bude utvrđeno porijeklo novca ili da se konstatuje da je novac `čist`”, naveo je Krešić za “Glas Srpske”.
On je istakao da niko ne zna sa sigurnošću koliko je fiktivnih firmi osnovano u BiH i koliko je novca bez jasnog porijekla.
Krešić je naglasio da postoje i humanitarne organizacije koje su dobijale znatan novac bez logičnog objašnjenja, te da i ova oblast mora biti predmet opservacija na svim nivoima.
On kaže da se ne koristi sav kapital koji je ušao u BiH u terorističke ili kriminalne svrhe, ali da je činjenica da su određene aktivnosti povezane sa terorizmom i njegovim finansiranjem.
“Da bismo se kvalitetno borili protiv `pranja novca` i finansiranja terorističkih aktivnosti, agencije za sprovođenje zakona moraju se tijesno povezati ne samo sa bankarskim, nego i ukupnim finansijskim sektorom u BiH”, dodao je Krešić.
On je rekao da su ranije ignorisani teroristički napadi u BiH, ali kada je to postalo nesnošnjivo, svi su se uključili i prihvatili da je riječ o realnosti.
“Krenuli smo sa ozbiljnijim potezima, međutim, to još nije dovoljno da bi stvari krenule pravim smjerom”, naveo je Krešić.
Govoreći o dodjeli državljanstava stranim ratnicima koji su učestvovali u posljednjem ratu u BiH, Krešić je istakao da je posljedica toga činjenica da je BiH u fokusu stranih institucija kada je riječ o finansiranju terorističkih i drugih sumnjivih aktivnosti, te pranju novca.
(SRNA)