Do utorka u ponoć, Komisija je zaprimila službene obavjesti od Austrije, Holandije, Velike Britanije, Slovenije i Malte da zadržavaju ograničenja za zapošljavanje hrvatskih radnika još tri godine.
Od 13 zemalja članica, koje su u prve dvije godine hrvatskog članstva uvele ograničenja, njih osam nije poslalo nikakvu obavijest Evropskoj komisiji, što automatski znači da otvaraju svoja tržišta rada i za hrvatske radnike. To su Belgija, Kipar, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Luksemburg i Španija.
Za Hrvatsku kao novu članicu vrijedi prelazna odredba koja dopušta ostalim zemljama članicama da privremeno ograniče pristup svom tržištu rada na dvije, pet ili najviše sedam godina.
Jedna od četiri sloboda u kojima uživaju građani EU jeste slobodno kretanje radnika. Ono uključuje pravo radnika na kretanje i boravak, pravo članova porodica na ulazak i boravak, pravo na rad u drugoj državi članici i pravo na to da se prema njima odnosi jednako kao i prema državljanima te države.
Prema prelaznim odredbama, u prve dvije godine svaka zemlja članica može ograničiti kretanje radnika iz nove članice. Za produženje ograničenja u sljedeće tri godine članica koja to želi mora poslati službenu obavijest Evropskoj komisiji, dok za zadnje dvije godine, koliko je maksimalno moguće zadržati ograničenje, mora dokazati opravdanost primjene prelaznog razdoblja radi održanja stabilnosti nacionalnog tržišta rada.
Ograničenja za hrvatske radnike u preostalih pet zemalja, ne znači da oni uopšte ne mogu raditi u tim zemljama, nego im je za zapošljavanje potrebna radna dozvola.