“To je posebno zabrinjavajuće ako se zna da se planirana lokacija nalazi na veoma vodopropusnom zemljištu, što predstavlja direktnu opasnost za vodotoke u slivu rijeke Une i njenih pritoka, a samim tim i za ljude i njihovo zdravlje”, rekla je Golićeva novinarima u Sarajevu uoči sastanka sa ministrom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirkom Šarovićem, federalnim ministrom ekologije i turizma Editom Đapo i direktorom Regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu bezbjednost BiH Emirom Dizdarevićem.
Naš cilj je, ističe Golićeva, da danas dogovorimo dalji plan aktivnosti u vezi sa sprečavanjem odlaganja radioaktivnog otpada i potrošenog nuklearnog goriva na lokalitetu Trgovska Gora, na granici sa BiH. Ona je ukazala na činjenicu da se u Hrvatskoj već vode javne rasprave o tom pitanju i da je plan Zagreba da svoje vojne kasarne na granici sa BiH pretvori u skladište nuklearnog otpada, što je naišlo na veliki otpor građana sa obje strane granice.
“Riječ je o 230.000 stanovnika koji žive na područjima Hrvatske Kostajnice, Kostajnice u Republici Srpskoj, Novog Grada, Bosanske Krupe, Bužima, Cazina, Vrnograča, Bihaća, Velike Kladuše, gdje su svi ljudi zabrinuti zbog pomenutih namjera Hrvatske”, navela je Golićeva.
Ona je upitala zašto Zagreb taj otpad ne odlaže na bezbjednijim lokacijama, na Velebitu na primjer, i dodala da ne treba zaboraviti na obavezu Hrvatske da mora da skladišti i dio nuklearnog otpada i ostalih članica EU.
Golićeva je podsjetila da su i Narodna skupština i Parlament FBiH donijeli i rezolucije i deklaracije kojima se jednoglasno protive skladištenju otpada na Trnovskoj Gori, a i Predsjedništvo BiH je tokom nedavne posjete Zagrebu i zvanično skrenulo pažnju na taj problem, i izrazilo svoje protivljenje.
“Tražićemo održavanje javnih rasprava, jedne u Novom Gradu, druge u nekoj susjednoj opštini u FBiH, i treće u Sarajevu, na nivou zajedničkih institucija”, rekla je Golićeva. Ona je najavila da bi danas trebalo da bude razgovarano i o rješevanju problema zaostale municije u BiH, posebno municije sa osiromašenim uranijumom.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović potvrdio je da je najvažnije pitanje danas aktuelna situacija u vezi sa učešćem BiH u prekograničnoj strateškoj procjeni uticaja na prirodnu okolinu moguće izgradnje odlagališta potrošenog nuklearnog goriva i radioaktivnog otpada na lokaciji Trnovska Gora u Hrvatskoj u neposrednoj blizini Novog Grada. “BiH će zauzeti stav o tom pitanju, i traži da se održe najmanje dvije javne rasprave u BiH, a moguće je i formiranje uže stručne radne grupe, sve s ciljem što kvalitetnijeg odgovora BiH na namjere iz Hrvatske”, rekao je Šarović.
Đapo je rekla da je ovo jedan od sastanaka u nizu, i da je stav svih učesnika jedinstven – spriječiti izgradnju odlagališta na Trnovskoj Gori, jer je to jedini način da se zaštiti zdravlje ljudi i prirodna sredina na tom području.
Direktor Agencije za radijacijsku i nuklearnu bezbjednost BiH Emir Dizdarević rekao je da Hrvatska ne namjerava da odlaže samo nuklearni otpad iz Nuklerane elektrane Krško nego i takozvani institucionalni otpad industrijskog porijekla, medicinskog, naučnog i drugog opasnog porijekla.
Prema njegovim riječima, hrvatska strategija nigdje nije definisala lokaciju odlagališta, već samo sugeriše održavanja javnih prekgraničnih rasprava o ovom problemu, što govori da je sporna lokacija već na neki način i određena.
“Planirano je da na Trgovsku Goru bude deponovan najprije taj institucionalni otpad, kojeg nema puno. Riječ je o oko 7,5 metara kubnih, s tim da Hrvatska planira do 15 metara kubnih, a onda, u drugoj fazi sa 300 transporta, prevezeno bi bilo i pola količine niske i srednje radioaktivnosti nuklearnog otpada iz nukelarke Krško, i sve to do 2025. godine”, upozorava Dizdarević.
On smatra posebno opasnim namjere da se do 2060. godine na mikrolokaciji Trnovske Gore formira odlagalište pomenutog otpada, koje kada se deponuje u zemlju više ne smije prenositi. “Zbog svega toga, ekspertski timovi BiH i Hrvatske treba da se sastanu što prije, i da se zatraži produženje javnih rasprava, kao i angažman internacionalnih eksperata”, smatra Dizdarević.
On je dodao da se u hrvatskim kasarnama trenutno nalazi jedino otpadni vojni materijal, ali i on sadrži određenu količnu radioaktivnosti. Na sastanku bi, između ostalog, trebalo da bude riječi i o rezultatima projekta “Јačanje institucija za zaštitu životne sredine u BiH za korištenje IPA fondova”.
Šarović je najavio da će se Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa nakon prvog sastanka oglasiti saopštenjem za javnost.